Površinske temperature oceana rastu sve brže i brže
Mora i oceani zagrijavaju se četiri puta brže nego kasnih 1980-ih: Od travnja 2023. do srpnja 2024. globalne prosječne temperature površine mora bile su više nego ikad prije
Stopa zagrijavanja mora i oceana više se nego učetverostručila u posljednja četiri desetljeća, pokazalo je novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Reading. U kasnim 1980-ima površinske temperature oceana rasle su za oko 0,06 stupnjeva Celzija po desetljeću, a sada rastu za 0,27 °C!
Dok je povećanje površinske temperature mora od 1985. do 1989. po desetljeću iznosilo 0,06 stupnjeva Celzija, od 2019. do 2023. već je iznosilo 0,27 °C, iako se do sada često pretpostavljalo da će se zagrijavanje povećavati manjom brzinom. Međutim, studija znanstvenog tima predvođenog profesorom Christopherom Merchantom sa Sveučilišta Reading u Engleskoj, objavljena 28. siječnja 2025. u časopisu Environmental Research Letters, sugerira da se porast temperature znatno ubrzava.
„Ako bi oceane zamislili kao kade pune vode, onda je 1980-ih vruća voda iz slavine tekla sporo, zagrijavajući vodu samo za djelić stupnja svakog desetljeća. Ali vruća voda sada teče jakim mlazom i ubrzava zagrijavanje koje možemo usporiti zatvaranjem slavine, odnosno smanjenjem globalnih emisija CO₂ i kretanjem prema neto nuli.“ – rekao je profesor Chris Merchant sa Sveučilišta Reading i iz Nacionalnog centra za promatranje Zemlje (NCEO).
Ovo ubrzano zagrijavanje oceana potaknuto je rastućom energetskom neravnotežom Zemlje, pri čemu se više energije Sunca apsorbira u Zemljinom sustavu nego što završava natrag u svemiru. Ta se neravnoteža od 2010. gotovo udvostručila, djelomično zbog povećanja koncentracije stakleničkih plinova, ali i zbog toga što Zemlja sada reflektira manje sunčeve svjetlosti u svemir nego prije.
Globalne prosječne površinske temperature oceana dosegnule su 2023. i početkom 2024. rekordne visine čak 450 dana zaredom. Tome je pridonijela i intenzivna pojava El Niña, prirodnog fenomena zagrijavanja u Pacifiku, tijekom čijeg su djelovanja površinske temperature oceana u nekim njegovim dijelovima znatno više od uobičajenih zbog promjena strujanja u atmosferi i oceanima. Međutim, kada su ga znanstvenici usporedili sa sličnim El Niñom iz 2015. i 2016. godine, otkrili su da se ostatak rekordne topline objašnjava bržim zagrijavanjem površine mora u posljednjih 10 godina. Utvrdili su da se 44 posto te rekordne topline može pripisati oceanima koji apsorbiraju toplinu ubrzanom brzinom.
>>> Pročitajte još >>> Copernicus: 2024. je prva godina koja je premašila 1,5 °C iznad predindustrijske razine
- Anomalije i ekstremi površinske temperature mora za 2024. Kategorija boja odnosi se na percentile distribucije temperature za referentno razdoblje 1991.–2020. Ekstremne ('najhladnije' i 'najtoplije') kategorije temelje se na rangiranju za razdoblje od 1979. do 2024. godine. Vrijednosti su izračunate samo za oceane bez leda. Izvor podataka: ERA5 © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF
„Očekujte još zagrijavanja“
U morskim područjima između 60 stupnjeva sjeverne zemljopisne širine i 60 stupnjeva južne zemljopisne širine površinske temperature su u tom razdoblju bile do 0,31 stupnja Celzija više od maksimalnih vrijednosti prethodno izmjerenih u tim godišnjim dobima. Prosječno povećanje površinske temperature iznosilo je 0,18 °C.
Za ova morska područja, koja se protežu do visine Sankt Peterburga na sjevernoj hemisferi i južno od Ognjene zemlje na južnoj hemisferi, istraživači su koristili satelitske podatke i različite klimatske modele kako bi istražili koliki je udio zagrijavanja uzrokovan prirodnim fenomena – El Niñom ili povećanom solarnom aktivnosti, i koji je udio posljedica globalnog zatopljenja izazvanog ljudskim djelovanjem.
Između dva jaka El Niña 2015./2016. i 2023./2024. godine, vršne vrijednosti srednje površinske temperature mora porasle su za 0,22 °C. Prema istraživačima, gotovo polovica toga (44 posto) posljedica je klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek – uglavnom zbog stakleničkih plinova koji su se nakupili u atmosferi.
„Naši rezultati pokazuju da će ukupni porast temperature oceana zabilježen u posljednjih 40 godina vjerojatno biti premašen u sljedećih 20 godina. Ako se pretpostavi linearni porast temperature, prognoze za nastupajuće godine bile bi preniske. Sukladno tome, trend srednje površinske temperature mora u biti prati trend količine energije akumulirane na Zemlji kao posljedica efekta staklenika – ugljikovog dioksida (CO₂) i drugih stakleničkih plinova u atmosferi“, navode autori studije.
Stjepan Felber | Ekovjesnik