Apetit ptica za insektima postao je možda prevelik
Vitalna uloga ptica u suzbijanju insekata nametnika
Apetit ptica za kukcima mogao bi postati neodrživ, a opadajući broj insekata diljem svijeta nedostatan za ptičje potrebe što bi moglo dovesti do prijetnje izumiranja nekih vrsta ptica, uključujući i onih značajnih za suzbijanje štetočina. Vjerovali ili ne, ptice pojedu gotovo pola milijarde tona insekata godišnje!
Znanstvenici su izračunali mali, ali značajan dio globalnog energetskog proračuna. Izračunali su prosječan broj kukaca koje ptice godišnje pojedu.
Računica je vrlo jednostavna. Naš planet nastanjuje oko 10.700 različitih vrsta ptica, a masa ptica koje lete, gacaju, plivaju ili se njime gegaju u bilo koje doba dana procijenjena je na oko 4 milijuna tona. Od te mase, ptice koje jedu insekte čine najvjerojatnije oko 3 milijuna tona. Upravo te gladne ptice u šumama, tundrama, močvarama, na pašnjacima te u gradovima proždiru oko 400 do 500 milijuna tona insekata godišnje.
To znači da ptice cijelog svijeta potroše energije koliko i svjetski megagradovi poput New Yorka, ali u obliku proteina, ulja i hitina.
Ovim su izračunom znanstvenici uspjeli upotpuniti širu sliku. Uspjeli su vrednovati ulogu ptica kao regulatora štetočina; izračunali su udio ptica i insekata u globalnom hranidbenom lancu te razjasnili dio neprekidnog protoka energije kroz biosferu koji započinje Sunčevom svjetlošću, klorofilom i rastom biljaka, a završava smrću i raspadom hijerarhijski najviše pozicioniranih predatora.
Ljudski utjecaj na pad populacije ptica
Kada zaštitnici okoliša i divljih životinja, biolozi i ekolozi dobiju cjelokupnu sliku mozaika života ptica i insekata, tek onda mogu početi s točnijim procjenama opasnosti s kojima se vrste suočavaju, djelomično uslijed ljudskog utjecaja nad prirodnim ekosustavima, a dijelom kroz globalno zatopljenje kao posljedicu rasipnog ljudskog iskorištavanja fosilnih goriva.
„Ptice su ugrožen razred životinja kojemu opasno prijete krčenje šuma, intenziviranje agrikulture, sustavno širenje pesticida, predatori poput domaćih mačaka, sudaranje s građevinama, svjetlosno onečišćenje te klimatske promjene“, kaže Martin Nyffeler sa Sveučilišta u Baselu.
„Ukoliko se ove globalne prijetnje uskoro ne otklone, trebali bismo očekivati da će vitalna uloga ptica u ekosustavu, kao što je suzbijanje insekata štetočina, nestati.“
Dr. Nyffeler i njegovi kolege izvijestili su putem časopisa The Science of Nature kako su uspjeli izračunati energetski budget u džulima za populaciju ptica u cijelom svijetu, a svoje izračune temelje na podacima iz više od stotinu studija o navikama hranjenja određenog uzorka ptica iz različitih staništa, od tundre pa sve do tropskih predjela.
Osobe koje se zalažu ili djeluju u očuvanju i zaštiti okoliša i divljih životinja, pa tako i klimatolozi, uvijek nastoje razlučiti i najsitnije detalje, ali imati na umu i širu sliku. Ranije ove godine, istraživači su još jednom promotrili na koji je način, čisto u pogledu ugljika iz atmosferskog ugljikova dioksida, biomasa distribuirana među svim živim bićima – koliko je ugljika zarobljeno u šumama i biljkama cvjetnicama, koliko u raznim oblicima životinjskog svijeta i zatim koliki dio tog životinjskog svijeta otpada na sisavce, mekušce ili ljude te njihovu stoku i tako dalje.
Izgledi su loši
Druge studije pokušale su u fokus staviti insekte, a samo svjetska populacija socijalnih insekata, onih koji žive u kolonijama, mogla bi težiti 700 milijuna tona, te potom procijeniti na koji se način insekti suočavaju s promjenama. Odgovor je – baš i ne tako dobro.
Jedna studija otkrila je da se insekti suočavaju s poražavajućim gubicima staništa, druga da se čak i sveprisutni insekti nalaze u velikoj opasnosti od klimatskih promjena te treća da bi masa letećih insekata mogla bi u drastičnom padu, barem u jednoj od europskih zemalja.
Manje insekata – manje ptica
Mnoge vrste ptica također bismo mogli zauvijek izgubiti zbog utjecaja klimatskih promjena, ali i nestanka izvora njihove hrane.
Zbog svega toga, najnovija studija naglašava iznimnu važnost ptica kao zaštitnika šuma i usjeva od insekata nametnika. Na primjer, djetlići ubijaju potkornjake, ptice pjevice hrane svoje goluždravce gusjenicama, a ptice koje obitavaju na pašnjacima pomažu kontrolirati populaciju skakavaca.
„Po prvi put,“ tvrde autori studije, „predatorski utjecaj ptica koje jedu insekte kvantifican je na globalnoj razini.“
Anamarija Beljan / Ekovjesnik