U pola stoljeća broj ptica u SAD-u i Kanadi smanjio se za gotovo tri milijarde
Možete li zamisliti svijet bez ptica?
U posljednjih pet desetljeća broj ptica u SAD-u smanjio se za 29 posto, a s drastičnim opadanjem populacije smanjuju se i šanse za preživljavanje ptičjih vrsta.
Američki ornitolozi su ustanovili da se u proteklih pet desetljeća ili točnije 48 godina dramatično smanjio ukupan broj ptica u SAD-u i Kanadi. U odnosu na 1970. godinu broj ptica u močvarnim područjima, šumama, prerijama, pustinjama i planinama Sjeverne Amerike manji je za čak 2,9 milijardi. Više od jedne četvrtine ptica možda je zauvijek odletjelo s ovog kontinenta!
Povijest praćenja ptica, njihove brojnosti i ponašanja, duža je od stotinu godina, a najnovijim istraživanjem američkih ornitologa proučavala se brojnost populacije 529 ptičjih vrsta u kontinentalnom dijelu SAD-a i Kanade. Istraživanjem je utvrđen vrlo mali porast populacije stotinu vrsta ptica stanarica, dok su kod 419 migratornih vrsta zabilježeni dramatični gubici.
Populacije obalnih ptica u stalnom su i ubrzanom opadanju, a smanjen je i broj vrabaca, američkih grmuša, kosova i zeba. Broj lastavica, čiopa, legnji i drugih ptica kukcojeda je također u opadanju jer se drastično smanjuje i broj insekata.
Populacija ptičjih vrsta koje obitavaju na travnjacima smanjena je za čak 53 posto, odnosno njihov broj manji je za više od 720 milijuna! Radarski zapisi o proljetnim migracijama sugeriraju da je njihov broj samo tijekom posljednjeg desetljeća opao za 14 posto. Također, znanstvenici procjenjuju da je američke šume napustilo više od milijardu ptica.
529 promatranih vrsta pripada 67 različitih obitelji ptica, od kojih je znatno opao broj jedinki u njih 37. Zahvaljujući uloženim naporima na očuvanju pojedinih vrsta, ipak je zabilježen porast broja patkarica i nekih grabežljivica, poput bjeloglavog orla, no iako se njihov porast mjeri u milijunima, ukupan gubitak ptica izražava se u milijardama.
„Prikupljeni podaci nam potvrđuju veliko smanjenje broja ptica“, rekao je voditelj studije Ken Rosenburg iz ornitološkog laboratorija Sveučilišta Cornell. „Očekivali smo opadanje broja ugroženih vrsta, no prvi put smo ustanovili sveukupan pad broja ptica na svim njihovim prirodnim staništima, uključujući i one koje obitavaju u ljudskoj blizini.“
Rezultati ove studije ipak nisu bili posve neočekivani, a dramatičan gubitak broja ptica i ostalih vrsta nije ograničen samo na Sjevernu Ameriku. Da se stopa izumiranja životinjskih vrsta značajno ubrzava i prijeti čak milijunu vrsta upozorio je već ranije ove godine izvještaj Međuvladine znanstveno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES).
Ptice gladuju zbog sve ranijih i toplijih proljeća na sjevernoj hemisferi, što remeti red hranjenja i izlijeganja mladih ptića. Naime, s ranijim proljećem dolazi do ranijeg vrhunca gusjenica, lisnih uši i ostalih insekata kojima se ptice hrane, čime su najugroženije ptice selice. U nemogućnosti prilagodbe budućnost brojnih vrsta ptica mogla bi zbog toga postati vrlo neizvjesna. Poznato je da ptice imaju vrlo važnu ulogu u ekosustavima: kontroliraju štetočine, biljkama omogućuju širenje sjemena, a i same su hrana drugim grabežljivcima.
Istraživači ipak tvrde da sve nije izgubljeno. Potvrđeno je kako se zaštitom vrsta i promjenom zakonodavstva može utjecati na porast populacija ptičjih vrsta, posebno onih najugroženijih. No, uz sve izraženije klimatske promjene, uništavanje prirodnih staništa, porast razine mora koja ugrožava obalna močvarna područja, i općenito rast globalne temperature koji utječe na promjene lokalnih klima, moraju se osigurati hitna rješenja i pokrenuti aktivnosti zaštite.
„Ovi podaci su u skladu s onim što primjećujemo i kod drugih vrsta, uključujući insekte i vodozemce“, rekao je jedan od autora studije Peter Marra sa Sveučilišta Georgetown. „Moramo hitno riješiti neposredne prijetnje, i to zbog toga što domino efekt može dovesti do propadanja kompletnih ekosustava čime će se ugroziti i opstanak čitavog čovječanstva. Uostalom, možete li uopće zamisliti ovaj svijet bez ptičjeg pjeva?“
S.F. / Ekovjesnik