Bečka ljetna njega stabala: 400 000 litara vode dnevno za zelene saveznike u zaštiti klime
Dok temperature rastu, Grad Beč svakodnevno brine o zdravlju svojih pola milijuna stabala – ključnih saveznika u borbi protiv urbanih toplinskih otoka
Klimatske promjene sve češće donose ekstremne vremenske uvjete – dugotrajne suše, toplinske valove, jake oborine i oluje – koji ne ugrožavaju samo ljude, već i biljni i životinjski svijet. Posebno su ranjiva stabla u gradovima, iako upravo ona imaju presudnu ulogu u hlađenju gradova, pročišćavanju zraka i ublažavanju posljedica klimatskih promjena.
U Beču se o zdravlju više od 500 000 gradskih stabala brine 70 profesionalnih arborista i stručnjaka, uz podršku 150 dodatnih djelatnika koji tijekom ljetnih mjeseci zalijevaju drveće – svakodnevno i sustavno.
Mlada stabla pod posebnom zaštitom
„Godišnje u Beču sadimo između 4000 i 4500 novih stabala jer ona i dalje ostaju najodrživiji i najdjelotvorniji prirodni klima uređaji. Puna klimatska učinkovitost stabla dosežu tek nakon otprilike 20 godina, zbog čega je redovita njega u prvim godinama ključna“, ističe bečki gradski vijećnik za klimu Jürgen Czernohorszky.
„Naš cilj je da stabla održimo vitalnima kako bi nam dugoročno mogla pružati sve svoje dragocjene klimatske usluge. Stabla su jamci naše kvalitete života, a mi moramo biti jamci njihove dobrobiti“, dodaje Czernohorszky.
- Bečki gradski vijećnik za klimu Jürgen Czernohorszky © Stadt Wien | Martin Votava
Mlada stabla tijekom prve četiri godine zalijevaju se jednom tjedno, a tijekom toplinskih valova i dvaput tjedno – ručno ili pomoću specijalnih vreća za zalijevanje (Gießbags) koje sadrže do 75 litara vode. Dodatnih 100 litara izlijeva se direktno u tlo. Svakodnevno se za zalijevanje koristi oko 400 000 litara vode.
Grad spužva: prirodna retencija za sušu i vrućinu
Grad Beč sve više primjenjuje koncept „grada spužve“ (Schwammstadt-Prinzip) – inovativnu tehniku koja drveću omogućuje pristup većem volumenu tla ispod pločnika i prometnica. Time se povećava sposobnost zadržavanja kišnice i održava vlažnost tla, čime stabla dulje ostaju hidratizirana, čak i tijekom dugih sušnih razdoblja. Takva tla također pridonose boljoj mikroklimi, pohranjuju CO₂, podržavaju bioraznolikost i doprinose klimatskoj otpornosti grada.
Niska stopa sušenja mladih stabala
Zalijevanje se provodi pomoću više od 1000 automatskih sustava za navodnjavanje, a njihova implementacija se dodatno širi. Za lokacije bez automatskog navodnjavanja, Beč koristi 50 specijaliziranih vozila, čime se osigurava optimalna raspodjela vode.
- © Stadt Wien | Martin Votava
Zahvaljujući sustavnoj brizi, stopa sušenja mladih stabala u Beču trenutačno iznosi samo 0,5 % – što je iznimno nizak udio, s obzirom na klimatske izazove.
Odabir otpornijih vrsta
U suradnji sa stručnjacima, Grad Beč prilagodio je sadnju i izradio katalog poželjnih stabala, birajući 25 otpornijih vrsta koje bolje podnose toplinu, sušu i stresne gradske uvjete.
Među odabranim vrstama stabala su poljski javori Acer campestre „Elsrijk“ i Acer campestre „Korinthosz“, javor mliječ (Acer platanoides „Columnare“), grab (Carpinus betulus „Frans Fontaine“), obični koprivić (Celtis australis), crni jasen (Fraxinus ornus „Obelisk“) i vrste jasena Fraxinus angustifolia „Raywood“, Fraxinus pennsylvanica „Cimmaron“ i „Summit“, ginkgo biloba, gledičije, kelreuterije, japanske sofore (Styphnolobium japonicum), javorolisne platane, srebrnolisne lipe (Tilia tomentosa), brijestovi vrste Ulmus x Columella i Ulmus x New Horizon ® Resista te japanske zelkove (Zelkova serrata).
Stjepan Felber | Ekovjesnik