Zaslađena pića narušavaju crijevne bakterije i imunitet
Studija izraelskog Instituta za tehnologiju TECHNION otkriva da gazirana pića remete komunikaciju između crijevnih bakterija i imunološkog sustava
Konzumacija gaziranih zaslađenih pića mijenja DNK crijevnih bakterija i utječe na imunološki sustav domaćina. Dobra vijest? Ovi su učinci reverzibilni!
Rezultate je u časopisu Nature Communications objavio istraživački tim Medicinskog fakulteta Ruth i Bruce Rappaport pri izraelskom Institutu za tehnologiju TECHNION, pod vodstvom prof. Naame Geva-Zatorsky i doktorandice Noe Gal-Mandelbaum. U istraživanju su sudjelovali i dr. Tamar Ziv te stručnjaci Centra za proteomiku Smoler pri Technionu.
Crijevne bakterije važan su dio mikrobne zajednice unutar našeg tijela – mikrobioma. Ove bakterije, koje su s ljudima evoluirale generacijama, igraju ključnu ulogu u ljudskom zdravlju, osobito u razvoju i funkcioniranju imunološkog sustava – bez njih jednostavno ne možemo živjeti.
Ljudska crijeva neprestano su izložena promjenama u okolišu. Kako bi ostale u ravnoteži s tim promjenama, crijevne se bakterije moraju brzo prilagođavati. To čine procesom funkcionalne plastičnosti, koji im omogućuje promjenu ponašanja i funkcija kao odgovor na različite čimbenike – poput prisutnosti drugih mikroba, zdravstvenog stanja domaćina ili prehrane.
Prethodna istraživanja laboratorija Geva-Zatorsky pokazala su da se crijevne bakterije na promjene u okolišu prilagođavaju tzv. inverzijama DNK – brzim genetskim „prekidačima“ koji im pomažu da reagiraju i obrane se. Aktualnom studijom istraživači željeli ispitati kako prehrambeni čimbenici utječu na pojavu ovih DNK inverzija. Otkrili su da konzumacija zaslađenih gaziranih pića mijenja DNK crijevnih bakterija i time utječe na imunološki sustav domaćina.
Studija se posebno usredotočila na vrstu Bacteroides thetaiotaomicron – važnog člana crijevne mikrobiote koji pomaže u sprječavanju upala u crijevima, očuvanju zaštitnog sloja sluzi i obrani organizma od patogenih organizama. Istraživači su ispitali utjecaj različitih prehrambenih sastojaka na profil inverzije DNK kod ove bakterije – in vitro, na miševima i na ljudima. Otkrili su da konzumacija bijelog šećera izaziva DNK inverzije kod bakterije koje dovode do promjena upalnih markera imunološkog sustava – uključujući promjene u populaciji T-stanica, izlučivanju citokina i propusnosti crijevne stijenke.
Dobra je vijest da su ovi učinci reverzibilni: kada su miševi prestali konzumirati bijeli šećer, stanje bakterijske DNK vratilo se u normalu, kao i stanje imunološkog sustava.
Ova studija ističe važnost razumijevanja složenog odnosa između prehrane, mikrobiom i zdravlja. Znanstvenici vjeruju da će njihovo otkriće omogućiti razvoj personaliziranih prehrambenih preporuka za jačanje imunološkog sustava i poboljšanje zdravlja općenito.
Istraživanje je, među ostalima, podržalo i Europsko istraživačko vijeće (European Research Council – ERC).
Stjepan Felber | Ekovjesnik