Može li ovo „čudovište“ riješiti problem plastičnog otpada u oceanima?

Mlada arhitektica Marcella Hansch ima ambiciozan plan: želi očistiti svjetska mora i oceane od plastičnog otpada!

Plastičnog je otpada u svjetskim oceanima sve više i više. Mlada arhitektica iz njemačkog grada Aachena došla je na zanimljivu ideju i razvila model koji bi mogao poslužiti kao rješenje problema onečišćenja plastičnim otpadom. Njezina ideja o 400 metara dugoj platformi gotovo je revolucionarna.

Arhitektica Marcella Hansch ima ambiciozan plan: želi očistiti svjetska mora i oceane od plastičnog otpada! Pripremajući svoj specijalistički magistarski rad razvila je model s kojim bi to zapravo moglo biti i moguće. Ideja za projekt pod nazivom „Pacific Garbage Screening“ ovoj je 32-godišnjakinji sinula tijekom odmora na Zelenortskim Otocima gdje ju je zgrozila količina plastičnog otpada s kojom se susrela u moru. „Plivala sam kroz šumu plutajućeg plastičnog otpada“, izjavila je za portal Ze.tt.

Ova plutajuća platforma dizajnirana je za filtriranje plastičnih čestica iz morske vode i ne bi trebala ugrožavati morske životinjske organizme jer bi u potpunosti bila izgrađena bez mreža. Platforma zaobljenog oblika trebala bi biti 400 metara duga, a uzdizala bi se 15 metara iznad površine mora. Njezin podvodni dio imao bi dubinu od 35 metara, budući da dijelovi plastičnog otpada u morima i oceanima mogu doseći 30 metara dubine. Zahvaljujući tome, plastične čestice bi dospjevale na površinu gdje bi se prikupljale bez mreža – dakle bez prijetnji za morska bića.

Marcella Hansch / Fotografija: Wikimedia Commons

Hansch je dobila ideju kako se ovaj projekt može dodatno unaprijediti. Budući da se plastični otpad prikupljen iz morske vode ne može reciklirati, kemijskim putem bi ga trebalo razložiti do krajnjih produkata ugljikovog dioksida i vodika. Vodik bi opskrbljivao gorive ćelije platforme, dok bi se ugljikov dioksid koristio za uzgoj algi iz kojih se konačno može proizvesti biorazgradiva plastika.

Inovativna rješenja poput ovog Marcelle Hansch čovječanstvu su hitno potrebna za rješavanje problema plastičnog otpada u oceanima. Samo 2015. godine proizvedena su 322 milijuna tona plastike, od čega u morima i oceanima godišnje završi osam milijuna tona. Predviđa se kako će u morima i oceanima do 2025. godine na tri tona ribe dolaziti približno jedna tona plastike.

Plastični otpad je sveprisutan u oceanima, a ova fotografija je snimljena u zaljevu Hanauma na Havajima / Fotografija: Picture alliance / AP Photo

Hansch svoj projekt razvija zajedno s oko 35 volontera, a za realizaciju ovog projekta potrebno joj je još dosta skupih istraživanja, pa trenutno traži partnere i donatore te se nada kako će prvi prototip izgraditi za pet godina. Po završetku izgradnje prototip bi se postavio na riječnom ušću s ciljem sprječavanja dotoka plastike u more. Koliko će platformi biti potrebno za čišćenje svjetskih mora i oceana od plastičnog otpada Hansch još ne može točno reći.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zračna luka Paris-Charles de Gaulle slavi 50 godina povijesti i inovacija

50. obljetnica Zračne luke Paris-Charles de Gaulle (CDG) slavi se u godini u kojoj je glavni grad Francuske domaćin XXXIII. Ljetnih olimpijskih igara, koje su od velike važnosti i za najveću francusku i drugu najveću europsku zračnu luku. Najvažnija zračna luka Grupe ADP (Aéroports de Paris) prošle je godine opslužila 67,4 milijuna putnika i čvrsto je usmjerena na budućnost.

Zašto još nije proradio prvi svjetski sustav za čišćenje oceana?

Ambiciozan projekt čišćenja oceana kojim se trebalo stati na kraj plutajućim otocima otpada usred Tihog oceana nailazi na probleme te više od dva mjeseca nakon postavljanja na onečišćeno područje još uvijek nije započeo sa svojim radom.

Bakterije iz kravljeg želuca kao rješenje u borbi protiv plastičnog otpada

Novo istraživanje tima znanstvenika iz Austrijskog centra za industrijsku biotehnologiju i s bečkog Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti BOKU pokazuje da se bakterije iz kravljeg želuca mogu koristiti za razgradnju nekih vrsta poliestera koje se mogu naći u ambalaži, tekstilu ili plastičnim vrećicama.

Prevođenje radioaktivnog otpada u staklo u samo par koraka

Kako bi smanjili utjecaj odloženog radioaktivnog otpada, učinili ga inertnim i potencijalno ponovno upotrebljivim, američki istraživači pronašli su način kako niskoradioaktivni otpad pretvoriti u izdržljivo staklo. Procesom se uklanjaju opasne kemijske supstance tako da krajnji produkt više nije opasan za okoliš i ljude.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER