Europske šume i klima: važnost izbora vrsta drveća
Europske šume mogu postati klimatski učinkovitije ako se crnogorične vrste zamjene listopadnim
Šume se smatraju ključnim saveznicama u borbi protiv klimatskih promjena, no više stabala ne znači uvijek i svježiju klimu. Istraživanje koje je vodio Švicarski federalni institut za tehnologiju (ETH Zürich), uz sudjelovanje talijanskog Instituta za poljoprivredne i šumske sustave Mediterana (CNR-ISAFoM) iz Perugie, pokazuje da učinak šuma ovisi i o vrsti drveća te lokalnim obilježjima.
Gospodarenje šumama i sastav šuma pokazuju se kao ključni čimbenici za povećanje otpornosti, bioraznolikosti i sposobnosti ublažavanja klimatskih promjena, ističe se u priopćenju Nacionalnog istraživačkog vijeća (Consiglio Nazionale delle Ricerche – CNR).
Šume prekrivaju nešto više od 30 posto europskog kontinenta i smatraju se ključnim saveznicama u borbi protiv klimatskih promjena. No, studija objavljena u časopisu Nature Communications, koju je u okviru europskog projekta Horizon Europe „ForestNavigator“ vodio Švicarski federalni institut za tehnologiju (ETH Zürich), uz sudjelovanje talijanskog Instituta za poljoprivredne i šumske sustave Mediterana (Istituto per i Sistemi Agricoli e Forestali del Mediterraneo – CNR-ISAFoM) iz Perugie, pokazuje da više drveća i više šuma ne znači nužno i svježiju klimu.
Istraživanje je kombiniralo biogeokemijske aspekte (apsorpciju CO₂) s biofizičkima (reflektivnost, isparavanje i prijenos topline), kako bi se oblikovale učinkovitije strategije za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. Rezultati pokazuju da u mnogim europskim regijama širenje šuma ponekad može doprinijeti lokalnom zatopljenju umjesto hlađenju. To se, primjerice, odnosi na crnogorične šume koje, zbog tamnije krošnje, apsorbiraju više sunčeve energije u usporedbi s pašnjacima ili obradivim površinama. Taj manji odraz sunčeva zračenja smanjuje učinak hlađenja povezan s isparavanjem.
„Navikli smo razmišljati o šumama samo kao o spremnicima ugljika“, objašnjava Alessio Collalti, voditelj Laboratorija za modeliranje šuma (Laboratorio modellistica forestale) pri CNR-ISAFoM u Perugii, suautor istraživanja i znanstveni voditelj CNR-a unutar projekta. „No, njihov učinak na klimu daleko je složeniji. Osim što hvataju atmosferski CO₂, šume utječu i na temperaturu zraka, njegovu vlažnost te refleksivnost Zemljine površine.“
Istraživački tim koristio je regionalni klimatski model COSMO-CLM2, simulirajući europsku klimu između 2015. i 2059. godine u različitim scenarijima gospodarenja šumama. Uspoređujući pošumljavanje – sadnju drveća na područjima gdje šuma izvorno nije postojala, i tradicionalno ponovno pošumljavanje sa scenarijima u kojima se crnogorica zamjenjuje listopadnim vrstama, otkrili su da izbor vrsta može značajno promijeniti klimatski odgovor pošumljenog područja.
„Rezultati su jasni: zamjena crnogoričnih vrsta, poput borova i jela, listopadnima poput bukve ili hrasta, može sniziti prosječnu maksimalnu dnevnu temperaturu u srpnju i do 0,6 °C na velikim područjima“, objašnjava Collalti. „Kada se ta konverzija kombinira s novim sadnjama, predviđeno zagrijavanje od +0,3 °C može se pretvoriti u hlađenje od –0,7 °C. Razlika od samo nekoliko desetinki stupnja može se činiti malenom, ali tijekom toplinskih valova može biti presudna za javno zdravlje, poljoprivredni stres i potražnju za energijom.“
Ovi rezultati imaju izravne implikacije na europske klimatske politike i ukazuju da bi strategije pošumljavanja, bilo da je riječ o novom ili ponovnom pošumljavanju, poput europske inicijative za sadnju tri milijarde dodatnih stabala u EU-u do 2030., trebale nadilaziti isključivo kvantitativnu logiku te uzimati u obzir koje vrste saditi i gdje, budući da sve šume ne donose jednake klimatske koristi.
„Ponovno promišljanje sastava europskih šuma nije jednostavno“, nastavlja Alessio Collalti. „Ono zahtijeva dugoročno planiranje, nove pristupe gospodarenju šumama i koordinaciju između europskih i nacionalnih politika. No, potencijalne koristi – veća otpornost, bioraznolikost i sposobnost hlađenja – čine taj zaokret prioritetom.“
U Europi koja se sve više zagrijava, istraživanje potvrđuje da je izbor pravih vrsta ključno za dobro gospodarenje šumama.
„Šume su aktivni sudionici klimatskog sustava, sposobne su pojačati ili ublažiti zagrijavanje ovisno o načinu na koji se njima upravlja“, zaključuje Collalti.
Stjepan Felber | Ekovjesnik