Kostrenski hrast branit će boje Lijepe Naše na natjecanju za Europsko stablo 2026. godine
Natjecanjem Europsko stablo godine (European Tree of the Year) nastoje se pronaći stabla ukorijenjena u život i rad ljudi koja svojom pričom svjedoče o prošlosti i povezanosti s ljudima
Hrvatsko stablo 2025. godine je „Kostrenski hrast“ – 250 godina star hrast medunac (Quercus pubescens), smješten ispred OŠ Kostrena. Lijepu Našu predstavljat će na natjecanju za Europsko stablo 2026. godine koje će se sljedećeg ožujka održati u Bruxellesu.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, kao nacionalni koordinator natjecanja Stablo godine, organizirala je i provela natjecanje Hrvatsko stablo 2025. godine. Nominacije kandidata trajale su u razdoblju od 1. svibnja do 31. srpnja 2025. godine, a javno glasanje provedeno je od 1. do 30. rujna 2025.
Za titulu su se natjecali „Kostrenski hrast“ – hrast medunac (Quercus pubescens) iz Kostrene u Primorsko-goranskoj županiji, koji je prijavilo KD Kostrena d.o.o., te „Bor koji liječi“ – alepski bor (Pinus Halepensis Mill) iz Vrboske na otoku Hvaru, kandidat Društva prijatelja kulturne i prirodne baštine Vrboska.
Pobjednik s 1497 osvojenih glasova je kostrenski hrast medunac s pričom „Kostrenski hrast“. Hrvatsko stablo 2025. godine više od 250 godina tiho promatra Kvarner. Njegovo korijenje pamti Mariju Tereziju, Napoleona, bana Jelačića i generacije kostrenskih pomoraca. Kad je školi trebao dom, darovao joj je svoje grane i danas čuva njezin glavni ulaz. Pod njegovom krošnjom niču prve ljubavi, a on ponosno ispraća djecu u bijeli svijet.
- Kostrenski hrast © Ivana Babić
Pobjednika nacionalnog natjecanja Hrvatsko stablo 2025. godine, JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije kandidirat će na finale natjecanja Europsko stablo 2026. godine, sastavljeno od pobjednika 18 nacionalnih natjecanja zemalja partnera na projektu Stablo godine (Tree of the Year).
Međunarodno natjecanje Europsko stablo godine (European Tree of the Year) prvi put je održano 2011. godine kako bi se istaknulo značenje starih stabala u prirodnoj i kulturnoj baštini koja zaslužuju našu brigu i njegu. Natjecanje je inspirirano popularnim festivalom Stabla godine koji se već godinama organizira u Češkoj.
Broj sudionika ovog natjecanja rastao je iz godine u godinu, a 2017. godine priključila se i Hrvatska kada je prihvaćena kandidatura Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije kao nacionalnog koordinatora natjecanja koja ujedno organizira i nacionalno natjecanje za Hrvatsko stablo godine u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim šumama i Hrvatskim agrometeorološkim društvom. U okviru nacionalnog natjecanja Hrvatsko stablo godine bira se stablo s najviše glasova koje će predstavljati Hrvatsku na natjecanju za Europsko stablo godine.
Europsko stablo godine se za razliku od drugih natjecanja ne usmjerava na ljepotu, veličinu ili dob stabla, već na priču o samim stablima i njihovoj prošlosti te povezanost s ljudima. Traže se stabla koja su postala dio šire zajednice i stabla koja su ukorijenjena u život i rad ljudi. Cilj natjecanja je promocija biološke raznolikosti i prirodnih bogatstava diljem Europske unije, no natjecanjem se nastoji promicati pojedinačna stabla i njihove priče kao prirodne spomenike na isti način na koji UNESCO promiče svjetsku baštinu.
Organizator natjecanja je konzorcij EPA (Environmental Partnership Association), koji čini šest zaklada iz Bugarske, Češke, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Slovačke, uz potporu Europske organizacije vlasnika zemljišta (ELO - European Landowners Organisation) i suradnju s Europskom unijom.
- Kostrenski hrast © Ivana Babić
Među ranijim hrvatskim predstavnicima na natjecanjima za Europsko stablo godine bili su spomenik parkovne arhitekture – Platana na trgu u Trstenom (Platanus orientalis L.), koju je u 15. stoljeću posadio kapetan Florio Jakob Antunov, a čiju je mladicu donio iz Konstantinopola spomenik prirode – Gupčeva lipa (Tilia plathyphyllos Scop.), „Zaljubljeni ginko“ iz Daruvara (Ginkgo biloba L.) s osvojenim 2. mjestom 2020. godine i „Najstarija Medulinka“ (Celtis australis L.), pobjednica nacionalnog natjecanja Hrvatsko stablo 2020. godine. Slijedili su „Mamutovac – Stoljetni div u srcu Slavonije“, Hrast lužnjak iz Drežničkog polja i „Zelena dama Nacionalnog parka Krka“ – oko 400 godina staro stablo bijelog duda (Morus alba L.) sa Skradinskog buka, te hrast crnika „Stablo slobode na rapskoj Pjaceti“.
Podsjetimo, poljska bukva (Fagus sylvatica) s pričom „Srce Dalkowskih brda“ uvjerljivo je pobijedila na natjecanju Europsko stablo 2025. godine (European Tree of the Year) s ukupno 147 553 glasa. Poljska je time na ovom natjecanju odnijela čak četiri pobjede.
„Ovim putem pozivamo sve građane diljem Republike Hrvatske, a i šire, da se uključe u promociju bioraznolikosti Republike Hrvatske, sudjelujući u glasovanju za izbor Europskog stabla godine koje će se održati 2026. godine, ususret Svjetskom danu šuma (21. ožujka), kada će se kao i dosada proglasiti pobjednik europskog natjecanja“, poručuju iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.
Finaliste prošlogodišnjeg natjecanja za Europsko stablo godine možete pogledati u priloženom videu.
- Ekovjesnik