Tijekom ovog desetljeća potvrđeno izumiranje osam vrsta ptica

Za posljednji val izumiranja vrsta odgovoran je upravo čovjek!

Većina izumiranja ptičjih vrsta uzrokovana je deforestacijom u Južnoj Americi, pokazali su nalazi nove studije provedene nad ugroženim vrstama ptica.

Modra ara kao predvodnik novog vala izumiranja

Godine 2014. na području São Paula uginuo je rijetki, 40 godina stari plavi papagaj, nazvan Presley, jedan od posljednjih članova vrste Spix's macaw papagaj – Modra ara (Cyanopsitta spixii) rođenih u divljini, koji je bio inspiracija za poznati animirani film „Rio“. Ovaj brazilski papagaj je uslijed višedesetljetne deforestacije i ilegalne trgovine egzotičnim životinjama u potpunosti istrijebljen u divljini.

Prije dvije godine ova vrlo rijetka ptica viđena je u Brazilu prvi put nakon 15 godina. Ptica je snimljena u letu između drveća u brazilskoj državi Bahia, no čelnik brazilskog Društva za zaštitu ptica Pedro Develey za lokalne je medije izjavio kako vjeruje da su pticu oslobodili krivolovci kako bi izbjegli uhićenje.

U okviru programa uzgajanja ove vrste, trenutno se u zatočeništvu uzgaja 100 primjeraka ove vrste. Međutim, prema upozorenju National Geographica, preostala popuacije je ugrožena i genetskim defektima zbog srodnosti jedinki.

Po'ouli (Melamprosops phaeosoma), Maui, 1997. © Paul Baker/HAS Education File

Modra ara je samo jedna od osam ptičjih vrsta, uključujući i Melamprosops phaeosoma, Glaucidium mooreorum i Cichlocolaptes mazarbarnetti, koje se prema novoj statističkoj analizi objavljenoj u časopisu Biological conversation, i provedenoj od strane BirdLife International organizacije, mogu dodati rastućoj listi vrsta ptica za koje je potvrđeno da su izmrle ili kojima to vrlo vjerojatno prijeti.

Glaucidium mooreorum, © Carolina Birds David Mitchell

Dok se zatočene populacije modre are nastoje uzgajati za ponovno uvođenje u obnovljena šumska staništa, druge šanse za ostale vrste kao što su već spomenuti Po'ouli (Melamprosops phaeosoma) i Alagoas foliage-gleaner (Philydor novaesi) nažalost nema – one su zauvijek nestale.

Alagoas foliage-gleaner, mala šumska ptica koja je običavala odbijati lišća drveća od beskralježnjaka, izumrla je 2011. godine na brazilskom području, dok vrsta Cichlocolaptes mazarbarnetti, otkrivena na samo dva šumska područja u općini Murici u sjeveroistočnom Brazilu 2002. godine, nije viđena još od 2007. godine nakon sječe navedenih šumskih područja koja su pritom zamijenjena plantažama šećerne trske.

Ptica Po'ouli (Melamprosops phaeosoma), pronađena na otoku Maui na Havajima, posljednji je put viđena 2004. godine. Pokušaji uzgoja ptice u zatočeništvu nisu uspjeli.

Alagoas foliage-gleaner (Philydor novaesi) / Wikimedia Commons

Za posljednji val izumiranja vrsta odgovoran je upravo čovjek!

Povijesno gledano, većinu ptičjih izumiranja činile su male otočne vrste vrlo osjetljive na lov ili na invazivne vrste. Međutim, gledajući nova izumiranja, njih pet se dogodilo u Južnoj Americi, a kao uzrok izumiranja znanstvenici navode deforestaciju.

Dr. Stuart Butchart, glavni znanstvenik BirdLife Internationala, izjavio je kako je nova studija istaknula kako se na velikim kontinentima razvila kriza izumiranja, potaknuta uništavanjem ptičjih staništa ljudskom aktivnošću.

„Rezultati naše analiza pokazuju kako se izumiranje ubrzano nastavlja“, rekao je Dr. Butchart, „Gledajući natrag u prošlost, 90 % ptičjeg izumiranja činile su male populacije na udaljenim otocima, a danas se val izumiranja uzrokovan uništenjem staništa zbog neodržive poljoprivrede, isušivanja i sječe rapidno širi kontinentima.“

Prema najnovijoj procjeni „crvene liste“ Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (eng. International Union for Conservation of Nature, IUCN) , trenutno je ugroženo više od 26.000 svjetskih vrsta, pri čemu znanstvenici upozoravaju kako je svijet na pragu ulasku u šesti val izumiranja, koji je uzrokovan neadekvatnim ljudskim djelovanjem.

Klara Perović / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Sudjelujte u izboru Ptice godine 2025.!

Ornitološka zajednica, uz inicijativu udruge Biom iz Zagreba i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka, ove godine nominirala je tri ptičje vrste koje konkuriraju za izbor Ptice godine 2025.

Životinje se presporo prilagođavaju promjenama klime

I životinje su prisiljene prilagoditi se promjenama klime, no pitanje je odvija li se ta prilagodba dovoljno brzo i omogućuje li im mogućnost preživljavanja? Dosadašnji izvještaji ne daju nam razlog za optimizam.

Samo pet zemalja kontrolira više od 70 % preostale divljine

Sto godina ranije, samo se 15 % Zemljine površine koristilo u svrhu poljoprivredne i stočarske proizvodnje, a danas je više od 77 % zemljišta (isključujući Antarktiku) i 87 % oceanske površine promijenjeno izravnim učincima ljudskih aktivnosti, na što upućuje novoobjavljena globalna geografska karta „netaknutih“ ekosustava.

Čovječanstvo je od 1970. izbrisalo 60 % populacije divljih životinja

Prema izvještaju Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF), čovječanstvo je u četrdeset godina u prosjeku izgubilo 60 % sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova. Glavne prijetnje životinjskim vrstama koje su identificirane u izvještaju izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER