Europski parlament podržao europsku strategiju za plastiku u kružnom gospodarstvu
Strategija za plastiku u okviru kružnog gospodarstva
Na današnjoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu zastupnici su usvojili izvješće Europskog parlamenta o europskoj strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu koju je Komisija predstavila u siječnju ove godine.
Do 2030. godine svu plastičnu ambalažu na tržištu EU-a potrebno je napraviti prikladnom za recikliranje, a potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu mora se drastično smanjiti. Također se traži zabrana mikroplastike u kozmetici i sredstvima za čišćenje do 2020. godine. Zastupnici pozivaju na potpunu zabranu oxo-razgradive plastike do 2020. jer se ta vrsta plastike biološki ne razgrađuje ispravno, nije kompostabilna, negativno utječe na recikliranje konvencionalne plastike te ne donosi dokazanu korist za okoliš.
Zastupnik Davor Škrlec, član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane pozdravlja strategiju kao korak prema gospodarenju plastikom na održiv način što pridonosi prijelazu EU-a na kružno gospodarstvo.
„Ključni ciljevi strategije su smanjiti količinu plastičnog otpada, učiniti recikliranje profitabilnijim za poslovanje, zaustaviti onečišćenje mora te poticati ulaganja i inovacije. Plastika ima široku upotrebu u našem svakodnevnom životu zbog svoje niske cijene i širokog raspona praktičnih primjena. Međutim, plastika, a posebno plastika za jednokratnu upotrebu, često je proizvedena, iskorištena i odbačena na način koji ne iskorištava ekonomske prednosti kružnog pristupa i kao takva postaje štetna za okoliš. Utjecaj plastike uzrokuje sve veću zabrinutost javnosti i postoji hitna potreba za rješavanjem tih problema. Potrebno je promijeniti način oblikovanja, proizvodnje, korištenja i recikliranja plastičnih proizvoda“, rekao je Davor Škrlec.
Vrijeme je za prestanak recikliranja toksičnog otpada
Zastupnici su danas također pozvali Komisiju da predloži pravila protiv recikliranja toksičnih tvari usvojivši rezoluciju o mogućnostima za poboljšanje povezanosti zakonodavstva o kemikalijama, proizvodima i otpadu.
„Sve kemikalije koje se nalaze unutar Uredbe REACH moraju bit isključene iz recikliranja. Toksični otpad ne smije se ponovno koristiti pod krinkom recikliranja. Opasno je za zdravlje i okoliš ako se otrovni materijali nađu u ponovnoj uporabi, stoga se oznake za recikliranje ne smiju zloupotrebljavati u korist produljenja životnog vijeka takvog otpada. Toksične tvari potrebno je staviti na crnu listu“, dodaje Škrlec.
Ključne činjenice
- Proizvodnja plastike u 2015. godini iznosila je 322 milijuna tona.
- Očekuje se da će se u razdoblju od narednih 20 godina udvostručiti proizvodnja plastike.
- U EU-u je u sektoru plastike zaposleno 1,5 milijuna ljudi.
- U sektoru plastike u 2015. godini ostvareni su prihodi u iznosu od 340 milijardi EUR.
- Potencijal za recikliranje plastičnog otpada u EU-u i dalje je većinom neiskorišten.
- U Europi svake godine nastane oko 25,8 milijuna tona plastičnog otpada, od čega 59% otpada na ambalažu.
- Za recikliranje se prikupi manje od 30 % plastičnog otpada.
- Stope odlaganja i spaljivanja plastičnog otpada i dalje su visoke.
- Potražnja za recikliranom plastikom čini oko 6 % ukupne potražnje za plastikom u Europi.
- Procjenjuje se da na globalnoj razini proizvodnjom plastike i spaljivanjem plastičnog otpada nastane približno 400 milijuna tona CO2 godišnje.
- Procjenjuje se da je potencijalna godišnja ušteda energije koja bi se mogla ostvariti recikliranjem cjelokupnog plastičnog otpada na globalnoj razini jednaka uštedi od 3,5 milijardi barela nafte godišnje.
- Na globalnoj razini, od 5 do 13 milijuna tona plastike, od 1,5 do 4 % svjetske proizvodnje plastike, završi svake godine u oceanima.
- U EU-u, od 150 000 do 500 000 tona plastičnog otpada svake se godine unese u oceane.
- Šteta za morski okoliš na globalnoj razini iznosi najmanje 8 milijardi USD godišnje.
- Mikroplastika pronađena i u zraku, vodi za piće te namirnicama kao što su sol ili med, s još nepoznatim učincima na zdravlje ljudi.
- Procjenjuje se da se u EU-u svake godine ispusti od 75 000 do 300 000 tona mikroplastike u okoliš.
Što je mikroplastika?
- Mali dijelovi plastičnog materijala (obično manji od 5 mm)
- Može nenamjerno nastati zbog trošenja većih komada plastike, uključujući sintetički tekstil
- Svjesno se proizvodi te namjerno dodaje u proizvode radi ispunjavanja određene svrhe, na primjer, plastične mikrokuglice mogu se upotrebljavati kao čestice za uklanjanje nečistoća u proizvodima za piling lica ili tijela
- Neke države članice već su zabranile mikroplastiku
Ekovjesnik