Zbog porasta vodostaja rijeke Seine u Parizu proglašen žuti meteoalarm
Dosad nezabilježen niz od 37 uzastopnih kišnih dana u Francuskoj
Niz od 37 uzastopnih kišnih dana utjecao je na porast vodostaja rijeke Seine zbog čega su pojedine prometnice zatvorene za promet. U subotu ujutro vodostaj Seine iznosio je 4,04 metra, a tijekom dana nastavio je rasti, uz očekivanu razinu između 4,10 m i 4,36 m tijekom nedjelje.
Grad Pariz zatvorio je određen broj prometnica koje bi idućih dana mogle biti poplavljene, a nalaze se uz obalu rijeke Seine u središtu grada i njegovom širem području. Tako su za promet zatvorene prometnice na području središnja četiri pariška arondismana, ali i u 5., 6., 7., 8., 12, 15. i 16. arondismanu.
Tako su, među ostalim, za promet zatvoreni tunel Tuileries, dijelovi prometnice Georges Pompidou između tunela Tuileries i tunela Henri IV, između mosta Garigliano i mosta Bir-Hakeim te ispod mosta Bercy kod kolodvora Austerlitz, kao i umjetni otok Île aux Cygnes nakon pristaništa na strani mosta Grenelle.
Ograničeni su pristupi riječnim pristaništima, a kada vodostaj Seine dosegne 4,10 metra zatvorit će se i pristaništa Port de la Gare (13. arondisman), Port de La Rapée (12. arondisman) i Port de Grenelle (15. arondisman). Riječni promet bit će obustavljen ako vodostaj rijeke premaši 4,30 m.
Najkišovitija veljača od 1959. godine
Kiša neprekidno pada diljem Francuske od 14. siječnja, što znači već 37 uzastopnih dana. Riječ je o najduljem nizu uzastopnih kišnih dana zabilježenom u Francuskoj, ali i o najkišovitijoj veljači od početka mjerenja nacionalnog pokazatelja količine oborina 1959. godine. Kišnim danom smatra se svaki dan tijekom kojeg prosječna količina oborina na razini države doseže ili prelazi jedan milimetar.
Uz vrlo visoke vodostaje rijeka, oborine padaju na vodom zasićeno tlo što ograničava upijanje novih kiša te uzrokuje poplave i izlijevanje vodotoka u velikom dijelu zemlje. Na dan 19. veljače tlo je bilo zasićeno gotovo na cijelom teritoriju zemlje, čime je dodatno smanjena mogućnost upijanja novih oborina.
Od 1. siječnja na području Bretanje, velikog dijela jugozapadne Francuske i mediteranskog priobalja tijekom 44 kišna dana palo je onoliko oborina koliko obično padne tijekom cijele zime pa i više, dok prosječna zima bilježi 48 kišnih dana i svega šest dana bez kiše. Tako je od početka 2026. zabilježeno 580 mm oborina u Quimperu u departmanu Finistère (zimski prosjek za meteorološku zimu, prosinac – siječanj – veljača: 412 mm), 320 mm u Bordeauxu u departmanu Gironde (zimski prosjek: 260 mm) te 202 mm u Toulouseu u departmanu Haute-Garonne (zimski prosjek: 139 mm).
„U nadolazećim danima očekuje se sušnije razdoblje koje bi trebalo prekinuti ovaj povijesni niz“, ističe nacionalna meteorološka služba Météo-France.
Hoće li ove kiše ublažiti proljetnu sušu?
Redovite oborine omogućile su ponovno vlaženje tla i povratak na razine bliske uobičajenima sredinom siječnja, a obnovile su se i zalihe podzemnih voda. Kako su kiše nastavile padati, tlo se postupno potpuno zasitilo, dosegnuvši rekordne razine koje u veljači nisu zabilježene još od 1959., i to od 12. veljače nadalje.
„Ove će oborine vjerojatno odgoditi isušivanje tla tijekom proljeća. Ipak, time se ne uklanja rizik od ljetne suše, koji će ovisiti o količini oborina i temperaturama tijekom proljeća i ljeta“, ističe Météo-France.
Kako će izgledati naše zime u budućnosti?
Toplija atmosfera može zadržati veću količinu vodene pare, što povećava mogućnost intenzivnih oborina, ali istodobno mijenja njihov ritam. U toplijoj klimi ekstremne oborine postaju izraženije.
Klimatske projekcije temeljene na referentnoj putanji zagrijavanja za prilagodbu klimatskim promjenama (TRACC) pokazuju da će zime općenito postajati kišovitije, dok će ljeta biti suša.
„Već pri zagrijavanju od +2,7 °C (razdoblje oko 2050. prema scenariju TRACC) količina zimskih oborina povećava se u velikom dijelu Francuske, osobito na sjeveru i zapadu. Prosječno povećanje iznosi oko +20 %, uz znatnu nesigurnost ovisno o regiji i korištenim klimatskim modelima (od −8 % do +36 %). Pri porastu temperature od +4 °C (razdoblje oko 2100. prema scenariju TRACC) taj se trend potvrđuje, uz prosječno povećanje oborina između +17 % i +20 %, koje lokalno može premašiti +40 %. To znači općenito vlažnije zime, uz češću pojavu epizoda obilnih kiša“, objašnjava nacionalna meteorološka služba Météo-France.
Stjepan Felber | Ekovjesnik