Météo-France | Kakva nas klima očekuje do 2100.?
Obilne kiše, neviđeni toplinski valovi, manje snijega... Kakvoj se klimi trebamo prilagoditi prema francuskoj nacionalnoj meteorološkoj službi Météo-France?
Uz predviđeni porast prosječne temperature od +4 °C u usporedbi s predindustrijskim razdobljem, obilnije kiše, međugodišnju varijabilnost i ekstremne vremenske događaje neophodno je imati precizno znanje o budućim klimatskim kretanjima kako bismo im se što bolje prilagodili, ističu stručnjaci Météo-Francea.
U izvještaju objavljenom u četvrtak poslijepodne, uoči Svjetskog dana meteorologije (23. ožujka), francuska nacionalna meteorološka služba Météo-France uz različite projekcije detaljno opisuje posljedice porasta temperature od +4 °C do 2100. godine.
Svakodnevni život uz više prosječne temperature određivat će više intenzivnih toplinskih valova, vrućih noći, oluja i obilnijih kiša, ali i manje snijega. U svom najnovijem izvještaju, Météo-France detaljno analizira klimatske učinke globalnog zatopljenja i referentne krivulje zagrijavanja (TRACC) koju je francuska vlada odabrala za provedbu svog plana prilagodbe klimatskim promjenama.
Temperature koje bi lokalno mogle prelaziti 50 °C
Godišnji broj vrućih dana, s temperaturom jednakoj ili višoj od 35 stupnjeva, u Francuskoj bi trebao porasti na osam u usporedbi sa samo jednim danom u razdoblju 1976.-2005. U mediteranskim regijama, Météo-France predviđa 30 do 40 dana s vrlo visokim temperaturama ili oko deset dana više od rekorda ljeta 2022. godine.
„Najznačajnije promjene dogodit će se na jugu zemlje, ali nijedna francuska regija neće izbjeći ovaj porast toplinskih valova“, kažu stručnjaci iz Météo-Francea.
Što se tiče toplinskih valova, „buduća ljeta bit će toplija od svih dosad poznatih“, objašnjava Météo-France. Prag od 40 stupnjeva prijeći će se nekoliko puta godišnje, a „neviđeni vrhunci topline lokalno bi mogli doseći i 50 stupnjeva“. Konkretno, istraživači Météo-Francea procjenjuju da će do 2100. biti deset puta više dana s toplinskim valom.
Uz porast temperature od +4 °C, toplinski valovi mogu se pojaviti od sredine svibnja i produžiti do kraja rujna u usporedbi s razdobljem od kraja lipnja do kolovoza od 1976.-2005. ili razdobljem od lipnja do rujna uz porast temperature za +2 stupnja.
120 noći godišnje s temperaturom iznad 20 stupnjeva na obali
Godišnji broj vrućih ili tropskih noći s temperaturama jednakoj ili višoj od 20 °C, koje izuzetno nepovoljno utječu na kvalitetu života i zdravlje ljudi, u Francuskoj se približava prosjeku od 25 dana, u usporedbi sa samo dva tijekom referentnog razdoblja. U mediteranskim krajevima vruće noći bit će uobičajena pojava, a na obali bi ih godišnje moglo biti i do 120 ili gotovo 20 do 40 više u odnosu na rekorde ljeta 2022.
U +4 °C toplijem Parizu i regiji Île-de-France porast broja tropskih noći procjenjuje se na između 30 i 40, što je ekvivalentno njihovom ukupnom broju u mediteranskim regijama u razdoblju od 1976. do 2005. godine. Météo-France ističe kako su tijekom referentnog razdoblja od 1976.-2005. u prosjeku bilježene samo dvije vruće noći godišnje.
- Buduća ljeta bit će toplija od svih dosad poznatih. Temperature iznad 40°C mogle bi se bilježiti svake godine, a toplinski rekordi lokalno bi mogli doseći i 50°C. Očekuje se da će se broj dana s toplinskim valom udeseterostručiti do 2100. © Météo-France
Suša iz 2022. bit će „česta ljetna pojava 2100. godine“
Prema podacima Météo-Francea, Francuska će 2100. godine imati dodatnih mjesec dana suhog tla u sjevernom te do dva mjeseca u južnom dijelu zemlje. Ljetne suše „često će se nastaviti u jesen, a neke bi mogle potrajati čak nekoliko uzastopnih godina“, navodi Météo-France dodajući kako će „suša zabilježena 2022. postati česta ljetna pojava“.
Konkretno, procjenjuje se kako će sušno vrijeme trajati četiri do pet mjeseci u sjevernom dijelu zemlje te više od sedam mjeseci u mediteranskim krajevima. Riječ je o povećanju od mjesec dana za sjeverni dio Francuske i do dva mjeseca za jug zemlje.
Šumski požari od Loire do Pariškog bazena
Šumski požari i požari raslinja, koji su već sada česti na jugu, postat će još brojniji, ali uz visoki rizik redovitog širenja cijelim teritorijem, osobito u regijama koje požari trenutačno malo ili uopće ne ugrožavaju.
Stoga će određene regije u sjevernom dijelu zemlje – od regije Pays de la Loire do Pariškog bazena, biti izložene visokom riziku od požara, jednakom onom sadašnjem u zaleđu Mediterana. „Sezona visokog ili umjerenog rizika od požara produljuje se za jedan do dva mjeseca u određenim regijama“, precizira Météo-France.
Sjever zemlje ugrožavat će poplave
Očekuje se i značajno povećanje količina oborina: u prosjeku do 15 posto, a u sjevernom dijelu zemlje i do više od 20 posto. Porast će opasnost od poplava, osobito u gradovima u kojima je tlo nepropusnije. Prema nekim od scenarija Météo-Francea, oborine će se povećati i postati intenzivnije i u mediteranskim krajevima.
„Posebnu opasnost predstavljat će kratkotrajne intenzivne oborine s vrlo velikom količinom kiše koja padne tijekom samo nekoliko sati“, precizira Météo-France.
>>> Pročitajte još >>> Obilježena brojnim olujama i epizodama intenzivnih oborina, 2024. je među deset najkišovitijih godina, a ujedno je jedna od pet najtoplijih u Francuskoj od 1900. godine
- Globalno zatopljenje u Francuskoj moglo bi rezultirati porastom prosječnih temperatura za +2,0 °C do 2030., +2,7 °C do 2050. i +4°C do 2100. u usporedbi s 1900., što će imati velik utjecaj na svakodnevni život ljudi. © Météo-France
Zimogrozni bi mogli doći na svoje, ali...
„Hladni vremenski uvjeti postat će sve rjeđi, a njihov utjecaj na osjetljivije skupine stanovništva i prirodna okruženja neće nužno biti manji“, upozoravaju stručnjaci.
Broj dana s mrazom u cijeloj zemlji smanjit će se na prosječnih 16 dana u usporedbi s 43 dana u referentnom razdoblju 1976.-2005. i 29 dana uz porast temperature za +2 stupnja. U primorju i općenito na jugozapadu zemlje mraz će biti čak i rijedak – s prosječnih manje od deset dana godišnje.
Ali to nije nužno dobra vijest: rijetki mrazovi mogu prouzročiti značajniju štetu ako se dogode u kasnijim fazama rasta usjeva, poput epizode kasnog mraza u proljeće 2021. godine.
Što se tiče varijabilnosti klime iz godine u godinu, Météo-France procjenjuje da „hladne zime postupno postaju sve manje vjerojatne, ali i da nisu potpuno isključene“. Navodi se kako su suhe zime još uvijek moguće, ali dominirat će vlažne zime s ukupnim količinama kiše koje daleko premašuju sadašnje rekorde.
Također, prema Météo-Franceu, „znatno će se smanjiti broj zimskih dana sa snijegom koji se zadržava na tlu“. U prosjeku „snijega će biti manje tijekom jednog do dva mjeseca na najvećim nadmorskim visinama te tijekom dva do tri mjeseca na srednjim i niskim nadmorskim visinama.“
U središnjem planinskom dijelu zemlje bit će sve manje snijega i to isključivo u razdoblju od sredine siječnja do sredine ožujka, zaključuje Météo-France.
Stjepan Felber | Ekovjesnik