Stroža pravila s ciljem smanjenja onečišćenja vode
Europski parlament podržao nova pravila o onečišćenju voda, uz pritiske na širu zaštitu
Europski parlament dao je zeleno svjetlo novim mjerama za smanjenje onečišćenja podzemnih i površinskih voda te poboljšanje standarda kvalitete vode u EU-u.
Riječ je o dugo očekivanom koraku naprijed u borbi protiv štetnih tvari u europskim rijekama, jezerima i podzemnim vodama. Ovim se zakonodavstvom ažurira popis onečišćujućih tvari koje je potrebno pratiti i kontrolirati, uključujući PFAS-ove, perfluoroalkilne i polifluoroalkilne tvari, poznate i kao „vječne kemikalije”, farmaceutske proizvode, industrijske tvari i pesticide. Također, strože će se pratiti tvari koje izazivaju sve veću zabrinutost – mikroplastika i pokazatelji antimikrobne otpornosti.
„U trenutku kada pritisak na vodne resurse raste diljem europskog kontinenta, preventivno djelovanje potrebnije je nego ikad“, upozorava Europski ured za okoliš (EEB).
Ključno je da države članice EU-a sada imaju jasnoću potrebnu za trenutačno djelovanje. Dok se pripremaju za sljedeće planove upravljanja riječnim slivovima za razdoblje 2028.–2033., nacionalna tijela već mogu poduzeti mjere za smanjenje onečišćenja pooštravanjem dozvola za industrijske ispuste, ograničavanjem štetnih pesticida i ulaganjem u pročišćavanje otpadnih voda.
Europski ured za okoliš (EEB) upozorava da će odgađanje djelovanja problem učiniti samo ozbiljnijim i skupljim za rješavanje. „Države članice EU-a napokon imaju jasno definirane onečišćujuće tvari kojima se moraju baviti. No, nastojanje Komisije da revidira Okvirnu direktivu o vodama riskira skretanje pozornosti s konkretnih mjera, čime se odgađaju zaštite koje su našim rijekama i našem zdravlju hitno potrebne“, izjavila je Sara Johansson, viša savjetnica za vodnu politiku u EEB-u.
Pravila imaju određene zabrinjavajuće nedostatke
Vlade država članica EU-a nisu obvezne u potpunosti se uskladiti s novim standardima prije 2039. godine, uz mogućnost produljenja do 2045., a nova izuzeća slabe načelo zabrane pogoršanja, jedno od temeljnih načela zakonodavstva EU-a o vodama.
Istodobno, Europska komisija obvezala se preispitati Okvirnu direktivu o vodama 2026., iako ne postoje jasni dokazi da je takva izmjena potrebna. Time se riskira otvaranje prostora za dodatno onečišćenje, prebacivanje troškova s onečišćivača na europske porezne obveznike te potkopavanje jednog od najučinkovitijih mehanizama zaštite okoliša u EU-u.
Budući da je više od 370 000 Europljana već naglasilo važnost očuvanja čiste pitke vode, rijeka pogodnih za kupanje i zdravih ekosustava, djelovanje ne smije čekati. „Nacionalne vlade moraju djelovati odmah, a Europa mora braniti pravila koja štite njezine vode“, ističe EEB.
Institucije EU-a postigle su privremeni politički dogovor o ažuriranim standardima za onečišćenje voda u rujnu 2025., gotovo tri godine nakon prijedloga Komisije. Organizacije za zaštitu okoliša pozdravile su dugo očekivani sporazum, za čije je postizanje bilo potrebno čak šest predsjedništava Vijeća EU-a, ali su kritizirale činjenicu da on slabi postojeće mjere zaštite voda.
Zakonodavstvo EU-a o vodama (Okvirna direktiva o vodama, Direktiva o standardima kvalitete okoliša i Direktiva o podzemnim vodama) nalaže da se popis prioritetnih onečišćujućih tvari u vodama na razini EU-a, kao i pripadajući standardi kakvoće, ažuriraju svakih šest godina. Posljednja ažuriranja provedena su 2013. za površinske vode i 2014. za podzemne vode.
Podsjetimo, u skladu s ciljem nulte stope onečišćenja iz Europskog zelenog plana, Komisija je u listopadu 2022. podnijela prijedlog za reviziju popisa onečišćujućih tvari u površinskim i podzemnim vodama koje je potrebno pratiti i kontrolirati kako bi se zaštitili slatkovodni izvori u EU-u.
Stjepan Felber | Ekovjesnik