Rim mijenja građevinski pravilnik s ciljem postizanja održivosti i klimatskih ciljeva
Novim pravilnikom uvode se obvezni standardi za novu gradnju i veće rekonstrukcije, s ciljem smanjenja emisija te potrošnje energije i vode, uz povećanje udjela zelenih površina i kvalitete prostora
Gradsko vijeće Rima odobrilo je prijedlog izmjena Općeg građevinskog pravilnika kako bi se gradnja prilagodila klimatskim promjenama i podigla kvaliteta urbanog života. Cilj je spriječiti stvaranje toplinskih otoka i učiniti klimatske standarde obveznim dijelom urbanog razvoja, a ne dodanom vrijednošću.
Izmjenama Općeg građevinskog pravilnika (Regolamento Generale Edilizio del Comune) način projektiranja i gradnja prilagodit će se novim izazovima okolišne održivosti i kvalitete urbanog života. Glavni cilj odluke o „prihvaćanju ciljeva ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama Grada Rima”, koju još treba potvrditi Gradska skupština, jest osigurati održive građevinske zahvate koji smanjuju potrošnju energije i vode, emisije te postižu visoke standarde u pogledu kvalitete života, prostora i okolišne inovacije.
Odlukom se uvodi novi dio pravilnika (Titolo III bis), kojim se propisuju minimalni obvezni zahtjevi za urbanističku obnovu, novu gradnju i veće rekonstrukcije. Novim pravilnikom jasno se definiraju ciljevi i minimalni standardi za područja poput energije, vode, propusnosti tla, građevinskih materijala, mobilnosti i otpada. Pravilnikom je, također, predviđeno i uvođenje poticaja za projekte koji donose inovativna rješenja u području klimatske prilagodbe i održivosti. Odredbe se primjenjuju na sve zahvate urbanističke obnove, nove gradnje, rušenja i rekonstrukcije s povećanjem bruto površine većim od 15 posto.
Novi pravilnik uvodi minimalne standarde i kvalitativne smjernice za osiguranje propusnosti tla, pri čemu najmanje 50 posto slobodne površine parcele mora biti propusno, poboljšanje mikroklime sadnjom drveća srednje i visoke krošnje te osiguranje najmanje 20 posto zelenih površina. Predviđa se i prikupljanje oborinskih voda za navodnjavanje i druge kompatibilne namjene, parkirališta s propusnim podlogama, drvoredima ili fotonaponskim nadstrešnicama te uporaba materijala koji smanjuju pregrijavanje otvorenih prostora.
Pojednostavljuju se i potiču mjere energetske i vodne učinkovitosti, širenje primjene solarne energije te rješenja za ublažavanje posljedica obilnih oborina. Primjerice, iz obračuna bruto razvijene površine i volumena izuzimaju se zahvati toplinske izolacije zidova i stropova većih debljina od zakonskog minimuma, omogućuje se izgradnja tehničkih prostora, staklenika i bioklimatskih sustava, uvodi se obveza fotonaponskih nadstrešnica na najmanje 50 posto parkirališnih mjesta na otvorenim parkiralištima većim od 1500 četvornih metara te uporaba najmanje 15 posto materijala iz oporabe, ponovne uporabe ili recikliranja. Dodatno se uređuju standardi za parkiranje bicikala, punionice električnih vozila i sustave odvojenog prikupljanja otpada.
Novost su i poticaji za projekte koji postižu više standarde energetske učinkovitosti i okolišne održivosti. To uključuje zgrade pozitivne energije, geotermalne sustave, mjere za smanjenje učinka urbanih toplinskih otoka kroz rješenja temeljena na prirodi, sustave fito-pročišćavanja, zelene krovove te certificirane materijale u skladu s minimalnim okolišnim kriterijima koje propisuje Ministarstvo okoliša. Predviđeni su i urbanistički poticaji, poput povećanja dopuštene izgradnje ili, gdje to nije moguće, smanjenja doprinosa za gradnju.
Radi jasnijeg tumačenja kriterija uvodi se tehnički prilog „Smjernice za izvedbene zahtjeve zgrada”, koji definira standarde vezane uz prilagodbu klimatskim promjenama, okolišnu prihvatljivost i kvalitetu stanovanja. Smjernice služe kao tehnička podloga za projekte, ali i omogućuju fleksibilno ažuriranje u skladu s promjenama europskih i nacionalnih propisa.
Odluka je rezultat rada međuresorne radne skupine u koju su bili uključeni gradski odjeli za urbanizam i okoliš, pod koordinacijom Ureda za klimu, uz konzultacije sa strukovnim komorama, građevinskim sektorom i okolišnim udrugama.
„Odobrili smo ambicioznu odluku koja mijenja način na koji planiramo grad: više ne smije biti kvartova koji postaju toplinski otoci. Uvode se pojednostavljenja za energetsku i vodnu učinkovitost u korist građana, kao i niz poticaja za projekte koji postižu višu razinu okolišnih standarda. Riječ je o mjeri usklađenoj s klimatskom strategijom grada”, izjavio je rimski gradonačelnik Roberto Gualtieri.
„Ova odluka dio je šireg niza mjera kojima se ažuriraju pravila urbanog razvoja. Novi građevinski pravilnik uvodi zasebno poglavlje posvećeno klimatskim ciljevima, koji više ne smiju biti samo dodana vrijednost, nego standard u razvoju grada. Borba protiv toplinskih otoka, propusnost tla, sadnja drveća, zasjenjivanje prostora te energetska i vodna učinkovitost postaju temelj za urbanističke i fiskalne poticaje”, dodao je pročelnik za urbanizam Maurizio Veloccia.
Stjepan Felber | Ekovjesnik