Propusna tla i golemi tuneli: Lisabon primjenjuje koncept „grada spužve“
Europska komisija dodijelila je Lisabonu Nagradu za europsku prijestolnicu inovacija (iCapital) za 2023. godinu
Lisabon je uložio 250 milijuna eura u veliki plan odvodnje koji kombinira infrastrukturne projekte velikih razmjera s rješenjima temeljenima na prirodi kako bi se smanjili rizici od poplava i grad pozicionirao kao jedan od europskih predvodnika u klimatskoj otpornosti.
Novi tunel dug pet kilometara, koji povezuje sjeverne četvrti Lisabona s rijekom Tajom, najdužom rijekom Pirenejskog poluotoka, osmišljen je kako bi glavni grad Portugala zaštitio od bujičnih kiša koje se očekuju u nadolazećim desetljećima, izvijestio je Euronews.
Izgradnja tunela sastavni je dio lisabonskog plana odvodnje Plano Geral de Drenagem de Lisboa.
„Ovo je jedinstven europski primjer. Političari obično više vole vidljive projekte, a građane Lisabona morao sam uvjeriti da gradimo nešto nevidljivo, ali za njih vrlo, vrlo važno“, izjavio je za Euronews gradonačelnik Lisabona Carlos Moedas, koji je pokrenuo projekt o kojem se desetljećima raspravljalo.
Ovaj portugalski političar, po struci građevinski inženjer s MBA diplomom Sveučilišta Harvard, dužnost gradonačelnika Lisabona obnaša od 2021. godine. Od 2011. do 2014. Moedas je bio državni tajnik u portugalskoj vladi, a od 2014. do 2019. povjerenik Europske komisije za istraživanje, znanost i inovacije.
Dana 22. srpnja 2025., nakon tri godine izgradnje, Carlos Moedas i Jessika Roswall, povjerenica Europske komisije za okoliš, otpornost vodoopskrbe i konkurentno kružno gospodarstvo, proslavili su dolazak stroja za bušenje tunela na lokaciji u blizini glavne lisabonske željezničke i metro stanice Santa Apolónia, smještenoj uz rijeku Tajo i putnički terminal koji svakog ljeta dočekuje tisuće putnika s kruzera.
Prilagodba klimatskim promjenama
Prema istraživačima sa Sveučilišta u Lisabonu, ekstremni vremenski događaji s obilnim količinama oborina (do 120 mm u 24 sata) u nadolazećim bi desetljećima mogli postati pet puta češći. U slučaju oluje, nekoliko ulaznih točaka duž pet kilometara dugog tunela moći će zahvatiti do 175 kubičnih metara vode u sekundi, preusmjeravajući je izravno u rijeku. Drugi tunel, dug jedan kilometar, uskoro će povezati lisabonske četvrti Chelas i Beato.
Gradonačelnik Moedas tvrdi da su ovi projekti isplativi i navodi kako su prije dvije godine, u samo jednom tjednu, Lisabon pogodile dvije takozvane „stogodišnje“ kiše. „Ljudi su izgubili domove i poslove što je imalo golem utjecaj na grad“, kazao je Moedas.
Sustav također uključuje retencijske bazene i mjere za kontrolu onečišćenja kojima se obrađuje i pročišćava oborinska voda. Dio te vode kasnije se može ponovno upotrijebiti za navodnjavanje parkova ili čišćenje ulica, čime će se uštedjeti milijuni eura.
Rješenja temeljena na prirodi
Osim tunela, plan se također oslanja na rješenja temeljena na prirodi, uključujući infiltracijske bazene i propusna tla u brojnim parkovima i vrtovima diljem Lisabona.
Primjenu koncepta „grada spužve“, odnosno modela prikupljanja, pohranjivanja i ponovne uporabe kišnice, Lisabonu je predložila upravo Europska komisija.
Ekovjesnik