Međunarodni istraživački tim, uz sudjelovanje znanstvenika s Tehničkog sveučilišta u Grazu, predstavio je globalnu procjenu povlačenja leda od početka tisućljeća. Najbrže se tope ledenjaci u Alpama i Pirinejima.

U otočnoj saveznoj australskoj državi Tasmaniji nasukalo se više od 150 kitova ubojica ili crnih dupina. Riječ je o jednoj od najvećih vrsta dupina na svijetu koji mogu narasti do šest metara i težiti 1,5 tona. Ovo je prvo nasukavanje ove vrste u Tasmaniji od 1974. godine, a preživjele životinje bit će eutanazirane.

U srijedu 26. veljače, u „simbolično vrijeme“ - u 5 do 12, u rijeku Zrmanju kod Gornjeg mosta u Kaštelu Žegarskom bit će pušten pun kamion primorske pastrve. Ova autohtona vrsta ribe gotovo je u potpunosti nestala iz Zrmanje zbog krivolova i nebrige u posljednjem desetljeću.

Cilj projekta „Od izvora do mora“ je poticanje urbanog pošumljavanja – sadnje stabala u gradskim sredinama radi smanjenja emisije ugljikovog dioksida (CO₂) i snižavanja temperature zraka. Pored toga, projekt Od izvora do mora potiče na primjereno odlaganje otpada i promiče zaštitu hrvatskih vodnih resursa.

Dobrotvorna zaklada DS Smitha donirala je milijun dolara organizaciji The Nature Conservancy za očuvanje voda i bioraznolikosti u Hrvatskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u.

Tisuće lososa pobjeglo je iz uzgojnih kaveza u nedjelju 9. veljače u sjevernoj Norveškoj. Tvrtka Mowi ponudila je nagradu svima koji ih ulove jer norveške vlasti strahuju od moguće ekološke katastrofe.

Obitelj dabrova pomogla je obnoviti tok rijeke Klabave u češkom Plzeňskom kraju te tako državi i zaštitarima okoliša uštedjela mnogo truda i novca. Plan vraćanja rijeke u prirodno stanje nije uključivao pomoć dabrova koji nisu samo izgradili nekoliko brana, već se brinu i o njihovom održavanju. Državi su uštedjeli oko 1,2 milijuna eura, a rijeka ponovno teče prirodnim putem.

U južnom francuskom departmanu Bouches-du-Rhône u srijedu 5. veljače oglašeno je upozorenje na sušu, a nešto više od dva milijuna stanovnika poziva se na umjerenu potrošnju vode.

Vlažna staništa dom su za više od 40 posto biljnih i životinjskih vrsta i kao središta bioraznolikosti najveći su borci protiv klimatskih promjena. Primjerice, tresetišta, vrsta vlažnog staništa, čine samo tri posto zemljine površine, a apsorbiraju dvostruko više ugljikovog dioksida koliko i sve šume na planetu zajedno.

Stopa zagrijavanja mora i oceana više se nego učetverostručila u posljednja četiri desetljeća, pokazalo je novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Reading. U kasnim 1980-ima površinske temperature oceana rasle su za oko 0,06 stupnjeva Celzija po desetljeću, a sada rastu za 0,27 °C!