Od toplinskog vala na kopnu do onog u moru samo je jedan korak, a površinska temperatura Sredozemnog mora u nekim područjima prelazi 30 °C. Prema prognozama, situacija bi se mogla pogoršati u idućim danima.
S prestankom vjetra, temperatura Sredozemnog mora ponovno raste. Uz aktualni toplinski val, koji bi mogao potrajati deset dana, površinska temperatura mora mogla bi porasti i dosegnuti 30 °C do kraja tjedna – do razina zabilježenih tijekom toplinskog vala u kolovozu 2003.
U rijekama Seini i Marni danas obitava između 35 i 40 vrsta riba — dvostruko više nego prije trideset godina ili čak 12 puta više nego 1970. godine. Pojava i raznolikost vrsta dragocjen su pokazatelj poboljšanja kvalitete vode.
Grad Beč predstavio je „E-FLUSH“ – prvo električno vozilo za čišćenje kanala u Austriji koje istovremeno koristi sustav za recikliranje vode. Novo visokoučinkovito električno vozilo omogućuje tihu i održivu kanalnu infrastrukturu: štedi do 265 kg CO₂ dnevno, smanjuje buku za 80 dB i koristi recikliranu vodu za ispiranje kanala.
07.08.2025ekovjesnik / Park prirode Vransko jezero
Na kanalu Prosika u Parku prirode Vransko jezero počeli su radovi izgradnje zapornice i oblaganja kanala vodonepropusnim slojem ukupne vrijednosti 1.569.236,52 eura.
Nakon više godina priprema, istraživanja i suradnje hrvatskih i mađarskih stručnjaka za vodno gospodarstvo i zaštitu prirode (2019.–2024.), dovršena je restauracija lijevoobalnog rukavca Heresznye na rijeci Dravi (rkm 186), u sklopu međunarodnog projekta WISEDRAVALIFE.
Uvala Zavratnica i mjesto Jablanac dobili su novu digitalnu dimenziju – kvalitetu mora sada možete provjeriti online i u stvarnom vremenu i to zahvaljujući satelitskim snimkama i analizi umjetne inteligencije.
Sa snažnim udarima mistrala koji je uz obalu južnog francuskog departmana Bouches-du-Rhône puhao brzinom i do 100 km/h, početkom tjedna temperatura Sredozemnog mora dosegla je rekordno niske vrijednosti za kraj srpnja.
Projekt „RemediGrass – Morske cvjetnice kao alat za obnovu degradiranih ekosustava“ i prateći projekt „ReMoliço – Obnova kontaminiranih područja lagune Ria de Aveiro ponovnim naseljavanjem morskom travom“ imali su za cilj ispitati izvodivost i učinkovitost ponovnog naseljavanja morskih cvjetnica kao alata za obnovu degradiranih obalnih ekosustava u borbi protiv gubitka bioraznolikosti te ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama.
Šume mangrova su jedinstveni ekosustavi na granici kopna i mora. Podržavaju bioraznolikost, štite obalne zajednice, poboljšavaju sigurnost opskrbe hranom i djeluju kao prirodne barijere protiv oluja i erozije. Njihovo tlo također je snažan spremnik ugljikovog dioksida.
U utorak, 28. listopada, francuska kovnica Monnaie de Paris predstavila je novu kovanicu od dva eura s prikazom glavnog pročelja pariške katedrale Notre-Dame. Dvadeset milijuna primjeraka ove prigodne kovanice postupno se pušta u optjecaj od ovog tjedna.
„Grad Zagreb je u dvije godine ugradio 161 podzemni spremnik za otpad u najužem centru grada“, a Ljubljana je „podzemne spremnike u centru grada postavljala 10 godina“, pohvalio se zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. Naravno, ne spominje da je EU zelena prijestolnica za 2016. godinu i prva europska Zero Waste prijestolnica uzor mnogim većim svjetskim gradovima, čije središte nije prljavo, bučno i zapušteno kao zagrebačko.
U devetom bečkom okrugu Alsergrund otvorena je nova dionica dvosmjerne biciklističke staze, a duž proširenog dijela biciklističke mreže u ulici Alserbachstraße posađena su i prva stabla.
Predstavljanje održano u sklopu projekta „Čiope, naši susjedi“ okupilo je stručnjake iz područja zaštite prirode, predstavnike lokalnih institucija, građane i ljubitelje prirode, sve s ciljem pronalaženja najboljih rješenja za zaštitu ovih fascinantnih ptica dubrovačkog neba.
Istraživanje dovodi u pitanje tvrdnje da se na Zemlji događa šesto masovno izumiranje vrsta, ali ne umanjuje rizike klimatskih promjena i ozbiljnost krize gubitka bioraznolikosti kao izravne posljedice ljudskog djelovanja. Međutim, istraživanje pokazuje da se stope izumiranja vrsta ne ubrzavaju, već da su svoj vrhunac dosegle prije mnogo desetljeća.
U noći sa subote 25. na nedjelju 26. listopada 2025. opraštamo se od ljetnog računanja vremena i vraćamo na zimsko: u tri sata ujutro kazaljke treba pomaknuti za jedan sat unatrag. Ove nedjelje spavat ćemo jedan sat duže, a ova promjena donijet će nam više svjetla u jutarnjim satima i raniji mrak poslijepodne.