Uoči Eurosonga 2026. Beč vizualno unapređuje svoje fontane s pitkom vodom. Ukupno dvanaest Brunnhildi bit će uređeno u skladu s vizualnim identitetom ESC-a. Time ne bi trebale samo privlačiti pozornost, nego i opskrbljivati građane i posjetitelje besplatnom pitkom vodom na frekventnim lokacijama poput prostora ispred Gradske vijećnice, oko dvorane Wiener Stadthalle i u središtu grada, na Grabenu.
„Dani slatkih voda Mediterana“ održat će se od 16. do 18. travnja 2026. godine u Stonu, u sklopu projekta „Riječna kornjača – očuvanje krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – LIFE for Mauremys“.
Morske struje predstavljaju glavni pokretač raspodjele topline i hladnoće na našem planetu te imaju ključnu ulogu u regulaciji klime. Razumijevanje čimbenika koji određuju njihovu dinamiku stoga je od presudne važnosti, ne samo za Sredozemlje nego i na globalnoj razini.
Projekt LIFE ALEXANDRO trajat će pet godina (2026.-2031.), a njegov primarni cilj je zaštita morskog kulika u Hrvatskoj i Italiji te očuvanje staništa u kojima se ova vrsta razmnožava. Gnijezdeću populaciju morskog kulika 2004. godine u Italiji je činilo oko 1300 parova, a 2023. taj se broj smanjio na 500, ponajprije zbog turističkog pritiska i gubitka staništa.
Europski parlament dao je zeleno svjetlo novim mjerama za smanjenje onečišćenja podzemnih i površinskih voda te poboljšanje standarda kvalitete vode u EU-u.
Zadivljujuća složenost pjevanja kitova već dugo fascinira znanstvenike. Kitovi su jedini sisavci koji pjevaju neprekidno deset ili više sati, i to glasno, čak i kada u blizini nema slušatelja. Kognitivni znanstvenik Eduardo Mercado III. mijenja naše razumijevanje tih zagonetnih zvukova i iznosi revolucionarnu teoriju koja dovodi u pitanje desetljeća ustaljene znanosti.
Svjetski dan voda obilježava se dana 22. ožujka već 33. godinu zaredom s ciljem podizanja svijesti i skretanja globalne pozornosti na značaj i važnost voda i vodnih resursa, njihove zaštite te promicanja održivog korištenja.
Uklanjanjem morskog otpada iz staništa koralja i spužvi, Napuljski zaljev (Golfo di Napoli) postao je područje jedne od prvih operacija pasivne obnove dubokomorskih ekosustava dosad provedenih na Sredozemlju.
Objavom natječaja otvorenog za sve hrvatske gradove započelo je novo izdanje ekološkog projekta Od izvora do mora. Projekt je usmjeren na poticanje urbanog pošumljavanja s ciljem smanjenja emisija CO₂ i ublažavanja porasta temperature zraka. Istodobno, projekt promiče odgovorno odlaganje otpada te podizanje svijesti o važnosti zaštite i očuvanja hrvatskih vodnih resursa.
Uginuo je kit perajar koji je 23. veljače 2026. doplivao u napuljsku luku, privukavši pozornost građana i turista. Vijest je potvrđena jutros, 28. veljače, objavom na društvenim mrežama Francesca Emilija Borrellija, člana Zastupničkog doma Parlamenta Talijanske Republike.
Potpisan ugovor za prvu potpuno automatiziranu liniju napuljskog metroa koja će gradsko središte povezati sa željezničkom postajom Napoli Afragola za vlakove velikih brzina
„Grad Zagreb je u dvije godine ugradio 161 podzemni spremnik za otpad u najužem centru grada“, a Ljubljana je „podzemne spremnike u centru grada postavljala 10 godina“, pohvalio se zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. Naravno, ne spominje da je EU zelena prijestolnica za 2016. godinu i prva europska Zero Waste prijestolnica uzor mnogim većim svjetskim gradovima, čije središte nije prljavo, bučno i zapušteno kao zagrebačko.
Čini se da su se desetljeća provedbe politika zaštite okoliša ipak isplatila jer se kvaliteta zraka u Europi nastavlja poboljšavati. Novo izvješće Copernicusove služba za praćenje atmosfere (CAMS) pokazuje da se koncentracije glavnih onečišćujućih tvari u zraku u Europi postupno smanjuju.
Sredozemno more, a posebice njegov sjeverozapadni dio, zahvatio je intenzivan morski toplinski val. Početkom tjedna zabilježeno je prosječno odstupanje temperature mora od čak +5,2 °C u odnosu na uobičajene vrijednosti.
Iako raste zabrinutost za gospodarska pitanja, Europljani cijene mir, sigurnost i suradnju koje donosi EU te prepoznaju kvalitetu života koju im Unija omogućuje. Građani Republike Hrvatske uglavnom su optimistični oko budućnosti, a 81 % njih smatra da je Hrvatska imala koristi od ulaska u EU.
Nakon vrlo toplog početka lipnja uslijedilo je kratkotrajno osvježenje, a potom su se tijekom ostatka mjeseca ustalili pravi ljetni vremenski uvjeti. Pred kraj mjeseca zapadnu i srednju Europu zahvatio je snažan toplinski val uzrokovan postojanim sustavom visokog tlaka zraka poznatim kao „omega blok”.