S porastom temperatura glavni grad njemačke savezne zemlje Sjeverne Rajne-Vestfalije nastavlja primjenjivati privremene i trajne mjere prilagodbe sve češćim toplinskim valovima. Na trgu Schadowplatz postavljen je raspršivač vodene maglice koji snižava osjet topline i građanima pruža osvježenje tijekom najtoplijeg dijela dana. Uskoro stiže i drugi.

Dok se Sredozemlje suočava sa sve većim klimatskim rizicima, 43 države pokrenule su izradu prvog Klimatskog akcijskog plana za Sredozemlje u okviru Unije za Mediteran (UfM).

Sve češći i intenzivniji toplinski valovi te dugotrajne suše uzimaju sve veći danak u francuskim šumama. Znanstvenici i šumarski stručnjaci upozoravaju na prve znakove masovnog propadanja stabala koje bi u desetljećima pred nama moglo trajno promijeniti izgled krajolika.

U izvješću namijenjenom francuskoj vladi, Visoko vijeće za klimu (HCC) preporučuje hitnu prilagodbu bolnica, škola i radnih prostora toplinskim valovima, kojih bi do 2050. moglo biti pet puta više nego danas.

Tijekom sljedećih dana temperature u Francuskoj bit će uglavnom za +6 do +10 °C više od prosjeka, uz dnevne maksimalne vrijednosti od 35 do 40 °C te noći koje će biti sve toplije. Zahladnjenje se ne očekuje prije početka druge polovice srpnja.

Lipanj 2026. bio je drugi najtopliji lipanj na globalnoj razini. Prosječna globalna temperatura zraka pri tlu iznosila je 16,54 °C, što je +1,39 °C više u odnosu na procijenjenu predindustrijsku razinu (1850.–1900.). Zapadna Europa zabilježila je najtopliji lipanj otkad postoje mjerenja: prosječna temperatura iznosila je 20,74 °C, odnosno +3,05 °C više u odnosu na prosjek za razdoblje 1991.–2020., čime je nadmašen prethodni rekord postavljen u lipnju 2025. godine.

Rimska gradska uprava razmatra postavljanje inovativne rashladne strukture koja bi, prema tvrdnjama projektanata, na trgu Piazza dei Cinquecento mogla sniziti temperaturu zraka za oko 10 °C. Riječ je o jednoj od najvećih javnih površina u glavnom gradu Italije koja je najizloženija suncu.

Krajem 2025. godine ozelenjena su prva dva kata pročelja zgrade Fakulteta informatike Tehničkog sveučilišta u Beču (TU Wien) u ulici Favoritenstraße 9–11. Prolaznike danas dočekuje raskošno zeleno pročelje sastavljeno od otpornih, uobičajenih biljnih vrsta poput jagoda, pelargonija i drugih proljetnica.

Sadnja gustih šuma na površini od najmanje 100 četvornih metara u austrijskom glavnom gradu započela je prije četiri godine. Šumice danas doprinose bioraznolikosti, smanjenju temperatura, čišćem zraku i boljoj kvaliteti života u austrijskoj metropoli.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević danas je, predstavljajući rezultate projekta ozelenjivanja unutarnjih gradskih dvorišta, izjavio kako je riječ o konceptu koji je „nastao u Zagrebu“, a koji sada „proučavaju i drugi europski gradovi kako bi ga prenijeli u svoje sredine“.