Zabrinutost zbog učinaka ultraprerađene hrane na zdravlje sve je veća jer je brojna istraživanja sve češće povezuju sa stanjima poput srčanih bolesti, dijabetesa pa čak i prerane smrti. No znanstvenici i dalje raspravljaju o tome što stoji iza tih rizika: prehrambena kvaliteta tih proizvoda koji često sadrže velike količine rafiniranih žitarica, natrija i dodanih šećera ili industrijska obrada i aditivi koji se koriste u njihovoj proizvodnji.

Od saharina, prvog umjetnog zaslađivača otkrivenog 1878., do stevije i monaškog voća (Siraitia grosvenorii) u 21. stoljeću, istraživači i prehrambena industrija već dugo traže zaslađivač koji daje okus šećera bez njegovih štetnih učinaka, poput viška kalorija, propadanja zubi te povećanog rizika od pretilosti, inzulinske rezistencije i dijabetesa.

Nova analiza prehrambenih navika djece i adolescenata iz 185 zemalja svijeta otkrila je da su 2018. mladi u prosjeku konzumirali gotovo 23 posto više zaslađenih pića u  odnosu na 1990. godinu. „Naša otkrića trebala bi izazvati uzbunu u gotovo svakoj naciji u svijetu“, ističu istraživači sa Sveučilišta Tufts u Bostonu.