Iako su intenzivne ljetne vrućine u Europi sve češće, toplinski val koji je zahvatio kontinent krajem svibnja 2026. bio je nešto sasvim drugo. Iznenađujuća snaga toplinske kupole i vrućine na tlu zatekla je mnoge nespremnima. Golemi i postojani sustav visokog tlaka zadržao je nad zapadnom i središnjom Europom vrlo topao zrak pristigao iz sjeverne Afrike.

Zbog formiranja toplinske kupole nad zapadnom Europom temperature su od 21. svibnja te tijekom vikenda i blagdana Duhova naglo porasle u velikom dijelu Francuske, dosegnuvši dosad nezabilježene temperaturne vrijednosti za svibanj. Ekstremne vrućine osobito su zahvatile zapadni dio zemlje.

„Srušen je dosadašnji temperaturni rekord za svibanj, a toplinski val nastavit će se dodatno pojačavati. S obzirom na jutrošnje prilično nevjerojatne prognoze, toplinski val zahvatit će znatno veće područje zemlje nego što sam ranije mislio“, napisao je u ponedjeljak ujutro „Arkus“, jedan od najboljih francuskih poznavatelja meteorologije na portalu Infoclimat.fr.

Francuska metropola svim građanima i posjetiteljima nudi 1400 lokacija za osvježenje – od urbanih šuma, parkova i vrtova do fontana s pitkom vodom izvrsne kvalitete, posebno uređenih otoka svježine, bazena i javnih kupališta.

Brzo zagrijavanje u Europi smanjuje snježni i ledeni pokrivač, dok opasno visoke temperature zraka, suša, toplinski valovi i rekordne temperature oceana utječu na regije od Arktika do Mediterana. Europa je, zajedno s mnogim drugim dijelovima svijeta, izložena sve većim utjecajima klimatskih promjena – od rekordnih toplinskih valova na kopnu i moru, do razarajućih šumskih požara i kontinuiranog gubitka bioraznolikosti – s posljedicama za društva i ekosustave diljem Europe.

Gradovi su posebno ranjivi na zdravstvene posljedice povezane s vrućinom zbog kumulativnog djelovanja urbanog toplinskog otoka i porasta temperatura uzrokovanog klimatskim promjenama.

Svake godine vodeći svjetski klimatolozi procjenjuju najvažnije spoznaje o tome kako se naš planet mijenja. Njihove procjene uvelike se oslanjaju na podatke satelita za promatranje Zemlje, a najnovije izvješće donosi jasno upozorenje: sve se više narušava energetska ravnoteža planeta, ubrzava se zagrijavanje oceana te opada sposobnost upijanja CO₂ uz niz drugih zabrinjavajućih promjena.

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) danas je predstavio rezultate EU projekta Clim4Cast – Prognostički alati za ublažavanje združenih posljedica suše, toplinskih valova i požara na području središnje Europe na svečanosti zatvaranja projekta održanoj na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu.

Glavni cilj projekta Clim4Cast je povećati otpornost središnje Europe na učinke suše, toplinskih valova i požara te njihovog združenog djelovanja. U okviru projekta bit će razvijeni alati za prognoziranje navedenih prijetnji te će biti razvijene strategije njihove implementacije u nacionalne okvire upravljanja katastrofama u državama projektnih partnera.

S prosječnom globalnom temperaturom 14,97 °C, što je 0,59 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020. te 0,13 °C ispod 2024. godine, 2025. je treća najtoplija godina u povijesti mjerenja. Temperatura zraka nad globalnim kopnenim područjima bila je druga najviša, 0,20 °C niža nego 2024. i 0,01 °C viša nego 2023., dok je globalna temperatura morske površine (izvan polarnih područja) iznosila 20,73 °C i time je treća najviša nakon 2024. i 2023. godine.