Međunarodni istraživački tim koji uključuje znanstvenike iz Francuske, Njemačke, Nizozemske, Japana i Španjolske analizirao je gotovo 200 000 skupova podataka od 1910. godine kako bi ispitao reakciju planktonskih foraminifera na klimatske promjene.

Sa svoja 34 metra duljine ovo je dosad najveći otkriveni koralj na svijetu. Tri stotine godina stara struktura u Solomonskom moru, dijelu južnog Tihog oceana, sastoji se od milijardi sićušnih koraljnih polipa.

Kako bi se pronašla rješenja za ozbiljan problem morskog otpada, stručnjaci iz Hrvatske i Italije, predstavnici institucija, nevladine organizacije i mladi okupili su se u Splitu od 4. do 6. studenog na trodnevnoj konferenciji „Marine Litter-Free Tides of Change“. Cilj im je bio jasan: prikazati primjere dobre prakse i osmisliti zajednička rješenja za obnovu i zaštitu predivnog, ali sve ranjivijeg ekosustava Jadranskog mora od daljnjeg onečišćenja morskim otpadom.

Od obala do otvorenog mora, s hrvatske i talijanske strane, Jadran je pod stalnim i sve većim pritiskom, a jedna od najvećih prijetnji je onečišćenje plastikom. S više od 80 posto morskog otpada, ponajviše plastike, hitna zajednička rješenja za očuvanje morskog ekosustava prijeko su potrebna, a kroz praktično obrazovanje i osnaživanje mladih da postanu aktivni sudionici u zaštiti prirode i okoliša, mogu se graditi temelji održive budućnosti.

Prošlo je 20 godina otkako je u časopisu Science prvi put objavljena studija koja je ukazala na problem gomilanja sićušnih čestica plastike i vlakana u okolišu. Čestice su nazvane „mikroplastika“.

Otok Šćedro prostire se uz južnu obalu Hvara, dugačak je šest i pol te širok kilometar i pol, površine od svega 8,4 četvornih kilometara. Ima predivne plaže i čisto more, krase ga mir, tišina i aromatični mirisi mediteranskog bilja. Ono što ovaj značajni krajobraz čini toliko posebnim i privlačnim je razvedena obala, a upravo to svake sezone privlači brojne nautičare.

Oceani imaju golem kapacitet za apsorpciju stakleničkih plinova, a zbog niskih temperatura Arktički ocean skladišti posebno veliku količinu CO2 u odnosu na svoju površinu. Međutim, taj učinak će u budućnosti postati slabiji, a jedan od uzroka su klimatske promjene. Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Hamburgu pokazuje koliko CO2 iz Arktičkog oceana dospijeva u atmosferu otapanjem permafrosta.

Dana 11. kolovoza 2024. srednja dnevna površinska temperatura Sredozemnog mora dosegla je 28,67 °C, što je blizu rekorda od 28,71 °C izmjerenog 24. srpnja 2023. Morski toplinski valovi izuzetno su opasni za morske ekosustave.

Dr. sc. Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu kazala je za HRT kako projekcije pokazuju da do kraja ovog stoljeća možemo očekivati porast temperature Jadranskog mora i do tri stupnja.

Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu objavio je na svojoj Facebook stranici fotografije ribe koja se prvi put pojavila u Jadranskom moru. Riječ je o vrsti Acanthurus monroviae koja inače nastanjuje istočni Atlantski ocean, od južnog Maroka do Angole.