Institut za oceanografiju i ribarstvo: Nova održivija formula hrane mijenja uzgoj ribe

Kako bi osigurali održiviji rast akvakulture, hrvatski znanstvenici su u suradnji s talijanskim kolegama sa Sveučilišta u Udinama i domaćim tvrtkama za uzgoj ribe proveli dosad najveće istraživanje na uzgajalištima srednjeg i sjevernog Jadrana. Otkrili su da se kopneni izvori bjelančevina mogu uspješno koristiti za održavanje ili čak poboljšanje učinka uzgoja i kvalitete ribe, uz istodobno usklađivanje s ciljevima ekološke održivosti i očuvanjem ključnih nutrijenata važnih za ljudsko zdravlje.

Znanstvenici prvi put kvantificirali zdravstvene rizike oblikovanja frizure i njege kose

Uobičajeno sušenje i dotjerivanje kose pretvara kupaonice i frizerske salone u opasnu zonu emisija. Znanstvenici Sveučilišta Purdue otkrili su da 10 do 20 minuta oblikovanja frizure uobičajenim uređajima i preparatima rezultira udisanjem oko 10 milijardi nanočestica. To je usporedivo s boravkom pokraj ceste u vrijeme najfrekventnijeg prometa ili s pušenjem nekoliko cigareta.

Pridneno koćarenje smanjuje bioraznolikost Sredozemlja

Istraživanje koje je proveo talijanski Nacionalni institut za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku (OGS) u suradnji s Institutom za istraživanje i zaštitu okoliša ISPRA, analiziralo je podatke prikupljene u različitim područjima Sredozemlja i dokazalo štetan učinak pridnenog koćarenja na bioraznolikost.

Privatni vrtovi kao utočišta za životinje i biljke

Tzv. Indeks vrtne bioraznolikosti ocjenjuje 15 jasno prepoznatljivih obilježja poput živica, ribnjaka ili livada sa samoniklim cvijećem te na temelju toga određuje „vrijednost bioraznolikosti“. Na taj način postaje vidljivo u kojoj mjeri vrt pruža životni prostor za biljke, kukce i ptice.

IRB: Duboki Jadran doseže temperaturne vrijednosti predviđene za kraj stoljeća

U sklopu međunarodnog istraživanja, znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) analizirali su podatke prikupljene u Južnojadranskoj kotlini – najdubljem dijelu Jadrana – i došli do rezultata koji pokazuju ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda, višestruko brže od klimatskih projekcija. Promjene koje su se očekivale tek krajem stoljeća događaju se već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosustave, klimu i obalne zajednice.

Otisak industrijskog onečišćenja traje generacijama

Novo istraživanje otkriva da izloženost trudnica industrijskom onečišćenju povećava rizik od intelektualnih poteškoća i kod njihovih unuka. Najveći rizik utvrđen je kada je onečišćenju tijekom trudnoće bila izložena baka s majčine strane.

Studija otkriva da infrastruktura za bicikle u Montrealu ne odgovara potražnji

Prema novom istraživanju Sveučilišta McGill, biciklističke staze, BIXI stanice i druga infrastruktura za mikromobilnost čine samo dva posto uličnog prostora Montreala, čak i u četvrtima gdje postoji veća potražnja za biciklizmom. Metoda koju su razvili kako bi došli do ovih nalaza mogla bi koristiti i za procjenu situacije u drugim gradovima.

Kako generacije gube vezu s prirodom i zašto će „obnova iskustva“ trajati desetljećima

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Earth koristi agent-based model i rekonstruira kako su prekomjerna urbanizacija, degradacija ekosustava, društvene promjene i nedostatak međugeneracijskog prijenosa u posljednjih 220 godina doprinijeli smanjenju našeg odnosa s prirodom.

Kako zaustaviti plastiku iz rijeka prije nego što stigne do oceana?

Veliko trogodišnje istraživanje, provedeno u osam zemalja na četiri kontinenta, donijelo je dosad najopsežnije podatke o onečišćenju rijeka plastičnim otpadom. Između 2020. i 2023. Clean Currents Coalition, globalna inicijativa Benioff Ocean Science Laboratoryja, u suradnji s lokalnim zajednicama uklonila je i analizirala 3,8 milijuna kilograma otpada iz rijeka – od čega 66 % makroplastike – što odgovara količini od 380 milijuna jednokratnih plastičnih boca.

U višekratnim higijenskim proizvodima za menstruaciju otkrivene „vječne kemikalije“

U većini uzoraka (71,2 %) otkrivene su niske koncentracije PFAS-a koje su istraživači okarakterizirali kao „nenamjerno fluorirane“. No, menstrualno donje rublje (33 %) i višekratni ulošci (25 %) imali su najveći udio „namjernog fluoriranja“.