Institut za oceanografiju i ribarstvo: Nova održivija formula hrane mijenja uzgoj ribe
Znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo i Hrvatskog veterinarskog instituta postigli su golem uspjeh u razvoju održivije hrane za ribu koja bi mogla promijeniti budućnost uzgoja ribe
Kako bi osigurali održiviji rast akvakulture, hrvatski znanstvenici su u suradnji s talijanskim kolegama sa Sveučilišta u Udinama i domaćim tvrtkama za uzgoj ribe proveli dosad najveće istraživanje na uzgajalištima srednjeg i sjevernog Jadrana. Otkrili su da se kopneni izvori bjelančevina mogu uspješno koristiti za održavanje ili čak poboljšanje učinka uzgoja i kvalitete ribe, uz istodobno usklađivanje s ciljevima ekološke održivosti i očuvanjem ključnih nutrijenata važnih za ljudsko zdravlje.
Akvakultura je jedna od najbrže rastućih grana proizvodnje hrane u svijetu. Osim stvaranja novih radnih mjesta, ova grana poljoprivrede osigurava stalnu opskrbu sve traženijom ribom, a pritom ima velik potencijal smanjiti pritisak na divlje riblje populacije, povećati zdravstvenu sigurnost te potaknuti razvoj održivih tehnologija i inovacija koje pridonose očuvanju mora i razvoju plave ekonomije.
Jedan od najvećih izazova uzgoja ribe je smanjenje ovisnost o ribljem brašnu i ulju, ključnim sastojcima riblje hrane koji se u velikoj mjeri dobivaju iz već osiromašenih resursa sitne plave ribe. EU kroz Akcijski plan za kružno gospodarstvo stoga potiče razvoj i primjenu održivih alternativa, poput bjelančevina iz insekata i nusproizvoda peradarstva, kako bi se smanjio pritisak na more i povećala sigurnost opskrbe.
U skladu s preporukama za održiv rast akvakulture, hrvatski znanstvenici s Instituta za oceanografiju i ribarstvo i Hrvatskog veterinarskog instituta, u suradnji s talijanskim kolegama sa Sveučilišta u Udinama te domaćim tvrtkama za uzgoj ribe, proveli su dosad najveći pokus na Jadranu.
Na komercijalnoj su skali testirali nove formule hrane za ribu koje značajno smanjuju udio ribljih proizvoda, zamjenjujući ih održivim sastojcima iz kopnenih izvora. Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u časopisu Future Foods.
„Preliminarnim laboratorijskim istraživanjem došli smo do dviju formula koja su se pokazale najučinkovitijima za uzgoj orade i brancine, a to je hrana s visokim udjelom bjelančevina iz peradarske industrije i brašna insekata, odnosno crne vojničke muhe, dok dio masnoća dolazi iz biljnih izvora.” – rekla je dr. sc. Tanja Šegvić Bubić, znanstvena savjetnica Laboratorija za akvakulturu Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
S ciljem provjere održivosti takvih formula, provedeno je testiranje i u komercijalnim kavezima na moru, gdje na rast i kvalitetu ribe snažno utječu čimbenici poput temperature, gustoće uzgoja i svakodnevne prakse uzgajivača.
- Projekti tim © Institut za oceanografiju i ribarstvo
„Prilikom istraživanja, nove formule usporedili smo sa standardnom hranom korištenom na farmama, a istraživanja smo proveli u uzgajalištima na srednjem i sjevernom Jadranu. Cilj nam je bio utvrditi mogu li naše mješavine dati jednake ili bolje rezultate i u stvarnim uvjetima uzgoja, što su prethodno pokazala i laboratorijska ispitivanja“, dodala je dr. sc. Šegvić Bubić.
Do preciznijih podataka znanstveni tim došao je praćenjem rasta, prinosa fileta i nutritivnog sastava ribe (osnovni kemijski sastav, mineralni profil i masne kiseline), primjenjujući metode usklađene s relevantnim ISO standardima.
„Rezultati su fantastični i mogli bi predstavljati prekretnicu za budućnost uzgoja ribe. Pokazalo se da ribe hranjene novim formulama rastu jednako dobro kao i na standardnoj hrani, a u slučaju orada postignuti su još i bolji rezultati – veća završna tjelesna masa, viša specifična stopa rasta, manja potrošnja hrane i veći prinos fileta, uz više vrijednosti nezasićenih masnih kiselina poput Omega-3. Kod brancina je rast bio sličan kao na standardnoj hrani, no prinos fileta bio je viši, a profil zasićenih i nezasićenih masnih kiselina u obje vrste ostao je unutar preporučenih vrijednosti za ljudsku prehranu“, ističu iz splitskog Instituta.
„Poseban je osjećaj nakon toliko godina rada vidjeti ovako dobre rezultate. Pokazali smo da se kopneni izvori bjelančevina mogu uspješno koristiti za održavanje ili čak poboljšanje učinka uzgoja i kvalitete ribe, uz istodobno usklađivanje s ciljevima ekološke održivosti i očuvanjem ključnih nutrijenata važnih za ljudsko zdravlje”, zaključila je dr. sc. Tanja Šegvić Bubić.
Istraživanje je financirano iz Interreg projekta AdriAquaNet (Project ID 10045161), uz podršku projekta SustainAqua, financiranog sredstvima programa Next Generation EU – Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.–2026.
Institut za oceanografiju i ribarstvo | Ekovjesnik