Slijeganje tla u Nizozemskoj veće od očekivanog
Posljedice uzrokovane sušnim razdobljima
Iako se već dugo sumnja kako se tlo u Nizozemskoj spušta, tek sada su objavljena prva mjerenja provedena na nacionalnoj razini koja to i dokazuju. Slijeganje tla je nažalost znatno veće od očekivanog, osobito u zapadnom dijelu zemlje.
Interaktivna karta dostupna javnosti
Stručnjaci Nizozemskog centra za geodeziju i geoinformatiku (NCG), kao i znanstvenici s nizozemskog Delft University of Technology (TU Delft), predvođeni prof. Ramon Hanssenom, proveli su prva nacionalna mjerenja povezana sa slijeganjem nizozemskog tla i izradili tzv. Land Subsidence Map, koristeći pritom tri različite vrste mjernih podataka: onih dobivenih korištenjem satelitskih radara, GPS-a i gravitacijskih mjerenja. Prikupljeni podaci korišteni su za izradu interaktivne karte s omogućenim pristupom javnosti.
Budući da karta ne prikazuje samo različite tipove tla u Nizozemskoj, već i lokacije naftnih i plinskih polja, jasno otkriva uzroke promatranog slijeganja. Karta se ažurira korištenjem najnovijih satelitskih podataka koji se svakodnevno objavljuju, što omogućuje, na primjer, praćenje je li dolazi do smanjenja slijeganja ako se u Groningenu eksploatira manje plina.
Izvor: tudelft.nl
Klimatske promjene utječu na slijeganje tla
Karta je omogućila znanstvenicima da po prvi put razlikuju dubinske uzroke slijeganja tla, kao što je eksploatacija plina, od onih uzroka koji djeluju na površinskim slojevima tla. Naime, do sada nije bilo moguće izravno mjeriti ove površinske uzroke, ali ispitivanja su pokazala da su na nekim mjestima površinski uzroci izazvali puno veća slijeganja tla od poznatijih dubinskih uzroka. Slijeganje tla je osobito bilo mjerljivo na područjima tresetnih i glinastih tla na zapadu zemlje, a primjetna je i njegova pojava tijekom prošlog ljeta, s desecima napuknutih i slegnutih kuća zbog suhog vremena. Tako primjerice, nizozemski grad Gouda u prosjeku tone 3 milimetra godišnje.
Iz navedenog proizlazi da u ubrzanom slijeganju tla važnu ulogu igraju i klimatske promjene - relativno topla ljeta uzrokuju dehidraciju tresetnih tla, ubrzavajući pritom njihovo slijeganje. Takav proces odvija se nepovratno, što znači da se oksidacijom treseta emitira i više ugljikovog dioksida u atmosferu, što utječe na jačanje globalnog zatopljenja.
Slijeganje tla moglo bi uzrokovati velike štete / Fotografija: iamexpat.nl
Ozbiljan problem
„Ako se slijeganje tla nastavi trenutnim intenzitetom, to bi moglo označiti kraj tipičnog nizozemskog krajolika livada, krava i vjetrenjača te uzrokovati veliku štetu povijesnim gradskim središtima“, izjavio je prof. Hanssen.
Prema procjenama PBL Nizozemske agencije za procjenu utjecaja na okoliš, do 2050. godine bi navedena šteta mogla dosegnuti čak 22 milijarde eura. Uz ne tako optimistične prognoze, činjenica da se slijeganje tla sada može učinkovito mjeriti svakako je dobra vijest. Za očekivati je da će se zahvaljujući ovim mjerenjima ipak poboljšati upravljanje vodom te učinkovitije predviđati buduća sušna razdoblja.
Klara Perović / Ekovjesnik