Zelena tranzicija danskog otoka Samsø prava je priča o uspjehu
Vjetroviti otok siromašne vegetacije koji u potpunosti sam proizvodi svu potrebnu energiju
Mali danski otok Samsø u potpunosti napušta fosilna goriva ostvarivanjem ambicioznih ciljeva korištenja energije iz obnovljivih izvora, a lokalnom stanovništvu pritom osigurava sudjelovanje u odlučivanju, upravljanju i vlasništvu.
Ublažavanje klimatskih promjena je nužnost koja zahtijeva hitno djelovanje - čak toliko hitno da bi uopće bilo izvedivo, kažu neki kritičari. No, primjer jednog malog danskog otoka, koji u potpunosti napušta korištenje fosilnih goriva i uspješno prelazi na obnovljive izvore energije, potvrđuje kako je vrijeme da istu praksu usvoji i primijeni cijeli svijet.
Prema tvrdnjama britanske meteorološke službe UK Met Office, za pet godina, odnosno do 2023. godine, globalno zatopljenje moglo bi utjecati na privremeni porast globalne temperature za više od 1,5 °C u odnosu na predindustrijske razine. Podsjetimo, to ograničenje porasta temperature dogovoreno je Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine, koji je potpisalo 195 zemalja svijeta. Ovaj podatak je jasno upozorenje kako je u cijelom svijetu potrebna hitna energetska tranzicija, odnosno prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.
Kako je sve počelo?
Otok Samsø na istočnoj obali Danske nije gubio vrijeme. U vremenu od 1998. do 2007. godine postupno je napuštao svoju ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima i sada se u potpunosti oslanja na obnovljive izvore energije, uglavnom na vjetar i biomasu. Kako ističe Savez za brzu tranziciju (Rapid Transition Alliance - RTA), Samsø je prvi otok s korištenjem 100-postotne obnovljive energije na svijetu te bi na primjeru njegove brze i radikalne energetske tranzicije mogao učiti cijeli svijet.
Naime, otok Samsø se 1997. godine sa svojih 4.000 stanovnika prijavio na natječaj danske vlade čija je glavna namjera bila poticanje razvoja modela zajednice koja koristi obnovljive izvore energije, težeći postizanju tadašnjeg cilja smanjenja emisije ugljika za 21 posto. Projektni prijedlog otoka Samsø, temeljen na snažnom angažmanu zajednice i strategiji zadružnog vlasništva, pobijedio je na natječaju te se pokazao kao potpuni uspjeh i dokazao kako se obnovljivi izvori energije mogu iskoristiti za društveni, ekonomski i energetski razvoj zajednice.
Prema predviđanju Međunarodne agencije za energiju (IEA), energija vjetra bit će najveći izvor energije u Europi do 2027. godine, a jedan od bitnih elemenata za uspjeh korištenja ovog izvora energije je način upravljanja. Otok Samsø je pionir u tom području i možda najbolji uzor.
Izvor: GDS Infographics
Na otoku se ostvaruju viškovi čiste energije
Ono što su stanovnici ovog otoka učinili bilo je zapravo vrlo jednostavno. Do 2000. godine instalirali su 11 vjetroturbina, pokrivajući njima vlastite potrebe za električnom energijom. Dvije godine kasnije instalirali su dodatnih 10 priobalnih vjetroturbina, čime su uspjeli generirati dovoljno energije za pogon automobila, autobusa, traktora, pa čak i trajekta za prijevoz do kopna, i tako naravno utjecali i na smanjenje emisija. Osim toga, čak tri četvrtine energije potrebne za grijanje i toplu vodu danas proizvode u kotlovima na biomasu koji koriste lokalno uzgojenu slamu.
Zelena tranzicija otoka Samsø dokaz je kako se uz postojeću tehnologiju i državna poticajna sredstva može ostvariti uspješan prelazak na obnovljivu energiju.
Danas stanovnici otoka proizvode mnogo više čiste energije nego što im je potrebno, a viškove izvoze. Također, na otoku se ostvaruje prosječni godišnji negativan ugljični otisak od 12 tona po osobi, čime se i ostatku Danske pomaže u smanjenju emisija te popravlja nacionalni prosjek - prosječni Danac godišnje emitira 6,2 tona CO2, a Britanac čak 10 tona.
Nordby, otok Samsø / Foto: Jens Cederskjold
Aktivno sudjelovanje zajednice
Ovaj otok dokazuje učinkovitost postavljanja ambicioznih ciljeva, kao i njihovog ispunjavanja, no ostvarena energetska tranzicija je velikim dijelom uspješna i impresivna jer je postignuta aktivnim sudjelovanjem i financiranjem cijele lokalne zajednice. To ipak nije bilo lako, no bilo je presudno. Ljudima često vizualno smetaju vjetroelektrane na kopnu, pa i na moru, no lokalna tvrtka Samsø Energy Academy, kao glavni provoditelj tranzicije, detaljno je razradila plan kako stanovnike otoka uključiti kao vlasnike vjetroturbina.
Imali su jednostavno načelo: svaki otočanin koji je mogao vidjeti vjetroturbinu sa svog prozora, mogao je postati suinvestitor, što znači da je imao svoj udio u financiranju projekta i čvrsto ga podržavao. S tako velikim brojem otočana koji imaju izravan udio u financiranju vjetroturbina postignuta je gotovo jednoglasna potpora i uspjeh projekta. Od 11 kopnenih vjetroturbina, čak devet ih je u privatnom vlasništvu lokalnih poljoprivrednika, a dvije su u vlasništvu lokalne zadruge. Općina Samsø vlasnik je pet priobalnih turbina, tri su privatne, a preostale dvije su u vlasništvu malih dioničara.
Priobalne vjetroturbine ispred otoka Samsø / Foto: SMU's BSM Scandinavia
Transparentnost je bila ključ uspjeha
Prije početka tranzicije otok Samsø se uglavnom oslanjao na naftu, dok se električna energija proizvodila u elektranama na ugljen na kopnu. Potencijal obnovljivih izvora energije nije bio detaljno istražen, a lokalno je stanovništvo prema novim tehnologijama bilo izrazito skeptično. Nedostatak mogućnosti za obrazovanje, rad i kvalitetan život naveo je mnoge mlade ljude na napuštanje otoka. Otočani su prihvatili energetsku tranziciju, ali ne iz razloga prevelike zabrinutosti zbog klimatskih promjena. Umjesto toga, većina lokalnog stanovništa htjela je osigurati radna mjesta, ojačati lokalno gospodarstvo i postići veću energetsku neovisnost.
Ključ uspjeha bio je u edukaciji, transparentnosti i dobroj komunikaciji, no presudno je bilo to što se projekt zasnivao na stvarnim potrebama lokalne zajednice. Od samog početka realizacije projekta poštovala se obveza transparentnosti, kao jedno od osnovnih načela dobrog upravljanja, i objave detaljnih informacija, s glavnim planom objavljenim u lokalnoj knjižnici i informiranjem putem lokalnih novina, a o svemu se detaljno raspravljalo i na redovitim sastancima zajednice.
Od velike je pomoći pri osiguravanju snažnog lokalnog angažmana bila i duga tradicija poljoprivrednih zadruga. Otočani su imali dovoljno vremena za raspravu i donošenje odluka, što je pomoglo pri izgradnji povjerenja i snažnog osjećaja kolektivnog odlučivanja.
Foto: visitsamsoe.dk
Poštovalo se i mišljenje skeptika
Zaposlenici tvrtke Samsø Energy Academy pokazali su veliku fleksibilnost u provođenju projekta, a često su se trebali usredotočiti na zadovoljavanje različitih očekivanja pojedinaca ili većeg dijela zajednice. Tako je, na primjer, jedna lokacija na kojoj je planirana instalacija vjetroturbine izazvala veliku zabrinutost ljubitelja ptica, članova crkvene zajednice i vlasnika kuća za odmor. Planovi su naposljetku ipak promijenjeni, iako je to značilo odabir druge lokacije na kojoj je instalacija turbine bila znatno zahtjevnija i osiguravala proizvodnju manje energije.
U RTA kažu kako su na taj način članovi zajednice osjetili iskrenost i time lakše prihvatili vlasništvo nad vjetroturbinama, što je pomoglo raspršiti sva negativna razmišljanja o projektu. No, iskustva otoka Samsø svjedoče kako je prijelaz na 100-postotne obnovljive izvore energije postignut jer je danska vlada imala ambiciozan cilj koji su svi željeli ostvariti.
Donošenje politike prečesto je ograničeno na ono što je kratkoročno moguće, a postavljanje ambicioznih ciljeva može pomoći u preoblikovanju problema, čineći čak i nemoguće mogućim. Stanovnici ovog danskog otoka su to i dokazali.
S.F. / Ekovjesnik