Postizanje nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine
Zastupnici u Europskom parlamentu iznijeli svoje ideje o dugoročnoj strategiji EU-a za smanjenje emisija
Rasprava o dugoročnoj strategiji EU-a za smanjenje emisija trebala bi omogućiti usvajanje ambiciozne strategije i njeno podnošenje UNFCCC-u do 2020. godine, kao i određivanje smjera buduće klimatske i energetske politike EU.
-
EU strategija nulte emisije stakleničkih plinova znači ubrzavanje smanjenja emisija do 2030. godine
-
Tranzicija na čistu energiju predstavlja veliku priliku za industriju, radna mjesta i gospodarski rast
-
Izdvajanje najmanje 35 % troškova istraživanja EU-a za potporu klimatskim ciljevima
Članovi Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za industriju, istraživanje i energetiku u Europskom parlamentu iznijeli su sredinom prošlog tjedna svoje ideje o dugoročnoj strategiji EU-a za smanjenje emisija.
Članovi Odbora za zaštitu okoliša su u srijedu izjavili kako samo dva od osam scenarija, koje je Europska komisija predložila u svom priopćenju s kraja studenog prošle godine, EU-u mogu omogućiti postizanje nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine, na što se EU obvezala u okviru Pariškog klimatskog sporazuma.
Ambiciozniji ciljevi
Postizanje ovog cilja na najisplativiji način zahtijeva povećanje cilja smanjenja emisija za 2030. i to sa 40 % na 55 % u usporedbi s razinama iz 1990. godine. Zastupnici su pozvali čelnike EU-a da podrže navedena povećanja na summitu EU u Sibiuu u svibnju 2019. godine, koji će se održati uoči UN-ovog summita o klimi u rujnu.
EU strategija nulte emisije stakleničkih plinova trebala bi dati prioritet izravnom smanjenju emisija te povećanju prirodnih ponora i spremnika ugljika kao što su šume. Tehnologije za uklanjanje ugljika, čije se značajnije korištenje tek očekuje, trebale bi se koristiti isključivo ukoliko ne postoje dostupne opcije za izravno smanjenje emisija.
Energetika i industrija
Članovi Odbora za industriju, istraživanje i energetiku u Europskom parlamentu su samo dan ranije iznijeli svoje stavove kako su obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost ključni za postizanje tranzicije prema niskougljičnom gospodarstvu. EU bi kao predvodnica u globalnoj tranziciji na čistu energiju trebala cijelom svijetu pokazati da je tranzicija čiste energije moguća i korisna. Također, članovi Odbora naglasili su i kako se napori za postizanje klimatske neutralnosti mogu neravnomjerno proširiti na području EU-a, budući da države članice imaju različita polazišta i ciljeve.
Ulaganje u kružno i biogospodarstvo
Zastupnici Europskog parlamenta smatraju da tranzicija prema niskougljičnom gospodarstvu također predstavlja i donosi nove značajne mogućnosti rasta. Ulaganja u inovacije – uključujući digitalne tehnologije i čistu tehnologiju, potrebne su za poboljšanje rasta, konkurentnosti i stvaranje radnih mjesta, posebice u rastućem kružnom i biogospodarstvu. Zastupnici su također naglasili važnost prilagodljive energetske i klimatske politike za investitore s ciljem omogućavanja donošenja dugoročnih investicijskih odluka.
Naposljetku, zastupnici Europskog parlamenta su podržali stav da se ubuduće najmanje 35 % troškova za istraživanje (Horizon Europe) izdvaja za potporu klimatskim ciljevima.
Sljedeći koraci
Rezolucija Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane usvojena je sa 49 glasova za, 6 protiv i 6 suzdržanih, dok je tekst Odbora za industriju, istraživanje i energetiku usvojen sa 47 glasova za, 4 glasa protiv i 6 suzdržanih. Oba će teksta biti upućena na glasanje u Europskom parlamentu tijekom plenarne sjednice koja će se u Strasbourgu održati od 11. do 14. ožujka.
Podsjetimo, zemlje potpisnice Pariškog sporazuma pozvane su da do 2020. godine dostave svoje dugoročne strategije za postizanje nulte emisije stakleničkih plinova sredinom ovog stoljeća. Države članice EU-a bile su dužne do kraja 2018. Europskoj komisiji dostaviti svoje nacrte nacionalnih klimatskih i energetskih planova, koji su ključni za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. te koji bi trebali biti okrenuti prema budućnosti i u kojima bi se trebala uzeti u obzir dugoročna strategija EU-a.
Europska komisija je 28. studenog 2018. godine usvojila stratešku dugoročnu viziju za prosperitetno, suvremeno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. pod nazivom „Čist planet za sve” (“A Clean Planet for all”), koja uključuje osam mogućih scenarija. Naime, za prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo bilo bi potrebno zajednički djelovati na sljedećim strateškim područjima: energetskoj učinkovitosti, uvođenju obnovljivih izvora energije, čistoj, sigurnoj i povezanoj mobilnosti, konkurentnoj industriji i kružnom gospodarstvu, infrastrukturi i međusobnoj povezanosti, biogospodarstvu i prirodnim ponorima ugljika te hvatanju i skladištenju ugljika kako bi se riješilo pitanje preostalih emisija.
Ova bi rasprava trebala omogućiti EU-u usvajanje ambiciozne strategije i njeno podnošenje UNFCCC-u do 2020. godine, kao i određivanje smjera buduće klimatske i energetske politike EU.
S.F. / Ekovjesnik