U Omišlju počela javna rasprava o utjecaju LNG-a na okoliš

S kopnenog na plutajući LNG terminal

Počela je javna rasprava o novoj studiji o utjecaju na okoliš za plutajući LNG terminal na otoku Krku koja je već podigla prašinu. Javnost studiju može vidjeti u Omišlju i Rijeci, a tvrtka LNG Hrvatska će je plasirati i putem interneta.

Nova studija o utjecaju na okoliš za plutajući LNG terminal u Omišlju na otoku Krku ide u javnu raspravu na 20 radnih dana. Mišljenja o plutajućem terminalu su podijeljena te dok jedna strana tvrdi kako je riječ o strateškom gospodarskom projektu, drugi smatraju kako se u Omišlju treba razvijati turizam.

Europska komisija obećala je osigurati jednu trećinu od potrebnih 300 milijuna eura koliko stoji cjelokupna investicija, pod uvjetom da se kupi brod. U udruzi Eko Kvarner protive se plutajućem LNG terminalu, jer će prema njihovim tvrdnjama proces pretvaranja plina iz tekućeg ponovno u plinovito stanje za daljnju distribuciju ohladiti more.

Tvrtka LNG Hrvatska koja vodi ovaj strateški projekt studiju će plasirati putem interneta, a javnosti će biti će dostupna u Omišlju i Rijeci. Primorsko-goranska županija dat će svoje mišljenje o terminalu po završetku javne rasprave i konzultacija stručnjaka, a u udruzi Eko Kvarner traže veća jamstva. Javne tribine održat će se 11. studenog u Omišlju i 15. studenog u Rijeci.

Prilog HRT-a možete pogledati na sljedećoj poveznici.

 

  • HRT / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Firenca je još jedan talijanski grad koji se u borbi s prekomjernim turizmom okreće održivijim rješenjima

S obzirom na svoju veličinu i urbanu strukturu, Firenca je sa svojih 10,5 milijuna registriranih gostiju godišnje u Italiji najviše izložena pritisku prekomjernog turizma. Gradska uprava na čelu s novom gradonačelnicom Sarom Funaro upravo je donijela plan koji ima za cilj poboljšati kvalitetu života stanovnika Firence i postaviti temelje za model održivog turizma.

Omišljani su protiv plutajućeg LNG terminala

Eko udruge tvrde kako ovaj projekt nema ekološku, ekonomsku, ni sigurnosnu dimenziju, a posebno im smeta upotreba klora, što prema riječima Marijane Cvijetić Piršić iz udruge Eko Kvarner studijom nije posebno obrađeno. Dodatan problem predstavlja i korištenje mora za uplinjavanje LNG-ja, čime će se ono hladiti za 5-7 stupnjeva.

Eko Kvarner traži duži rok za javnu raspravu o LNG-u

Vraćena je tehnologija grijanja morem, iako smo svojedobno šest godina proveli uvjeravajući Vladu o štetnosti hlađenja mora i tretiranja spojevima koji se u maloprodaji nazivaju varikina. Nekadašnja ministrica zaštite okoliša Mirela Holy odbacila je tu tehnologiju i bilo je predviđeno korištenje plina da bi sada opet bili na putu u ekološku katastrofu zbog čega možemo očekivati velike gubitke u ribarstvu i turizmu, smatra Piršić.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER