Europski EE otpad truje hranidbeni lanac u Gani

U afričkim jajima otkrivene katastrofalno visoke razine toksina

Postojane organske onečišćujuće tvari (POPs) su organski spojevi koji su otporni na fotolitičku, biološku i kemijsku razgradnju te se akumuliraju u živim organizmima i lako prenose na velike udaljenosti.

Novo istraživanje Međunarodne organizacije za uklanjanje postojanih organskih onečišćujućih tvari (POPs) (International POPs Elimination Network - IPEN) i Basel Action Networka (BAN) razotkrilo je kobne posljedice onečišćenja hranidbenog lanca izrazito toksičnim europskim EE otpadom u Gani.

Ovim su istraživanjem u kokošjim jajima u sirotinjskoj četvrti Agbogbloshie glavnog grada Gane otkrivene najviše ikada izmjerene razine bromiranih i kloriranih dioksina, koji se ubrajaju među najopasnije kemikalije na Zemlji. Onečišćenje je ponajprije rezultat odlaganja EE otpada i spaljivanja plastičnih dijelova radi obnavljanja metala, kao i plastike iz presvlaka u vozilima koje se također uvoze i dodatno doprinose onečišćenju.

Istraživači su analizirali jaja kokoški iz slobodnog uzgoja koje se hrane na odlagalištu otpada u sirotinjskoj četvrti Accre Agbogbloshie u kojoj živi oko 80.000 stanovnika i prvenstveno se prehranjuje sakupljanjem i prodajom bakrenih žica i drugih metala iz EE otpada. Procesom uništavanja i spaljivanja plastičnih dijelova i kabela kako bi se izdvojio metal, u tlo se ispuštaju opasne kemikalije poput bromiranih usporivača gorenja te nastaju brojni, vrlo toksični nusproizvodi poput bromiranih i kloriranih dioksina i furana. U uzorcima jaja otkrivene su zastrašujuće visoke razine nekih od najopasnijih i zabranjenih kemikalija, uključujući dioksine, bromirane dioksine, PCB-ove (poliklorirane bifenile), PBDE (polibromirane difenil etere) i SCCP-ove (kratkolančane klorirane parafine).

Istraživači su u svom izvještaju pod nazivom Holes in the Circular Economy: WEEE leakage from Europe iz 2018. godine otkrili kako su otpad korišten u europskim domovima i tvrtkama opremili elektroničkim uređajima za praćenje i tako ga pratili do zemalja uvoznica. U Africi se europski EE otpad ilegalno odlagao u Gani, kao i na nekoliko lokacija u Nigeriji i Tanzaniji.

Glavna otkrića

Kao što je ranije navedeno, u jajima su otkrivene najviše ikada izmjerene razine bromiranih i kloriranih dioksina, a njihovom je analizom otkriveno sljedeće:

Odrasla osoba koja je pojela samo jedno kokošje jaje iz slobodnog uzgoja na odlagalištu otpada u Agbogbloshieu čak je 220 puta premašila dozvoljeni dnevni unos (TDI - tolerable daily intake) kloriranih dioksina propisan od strane Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).

Standardna dnevna konzumacija jaja u Gani iznosi manje od jednog jajeta po osobi dnevno, ali čak i unos samo 2,5 g jajeta dnevno doveo bi do prekoračenja EFSA-inog dozvoljenog dnevnog unosa za više od 15 puta.

Razina polikloriranih bifenila (PCB) – u SAD-u zabranjenih 1979. godine, u Ujedinjenom Kraljevstvu 1981., a u Europskoj Uniji 1987. godine, u ovim je jajima bila četiri puta viša nego što je dozvoljeno europskim standardima i 171 put viša od dozvoljenog standarda za dioksine i PCB-ove nalik dioksinima.

Jaja su također sadržavala jako visoke razine PBDE usporivača gorenja i kemikaliju SCCP koja se koristi za rezanje metala i procesiranje PVC-a, uz relativno visoke razine drugih postojanih organskih onečišćivala poput pentaklorbenzena i heksaklorobenzena.

Potreba hitnog pooštravanja međunarodnih zakona

Ovaj izvještaj upućuje na podatke iz ranijeg istraživanja o uzorkovanju jaja pod nazivom Persistent Organic Pollutants in Eggs: Report for Africa koje otkriva slabu kontrolu međunarodnih sporazuma kojima je razvijenim zemljama dopušten izvoz EE otpada u zemlje u razvoju što dovodi do opasnog onečišćenja hranidbenog lanca. Istraživači navode kako njihovi nalazi dokazuju nužnost hitnog pooštravanja međunarodnih zakona koji ograničavaju opasne kemikalije u otpadu te pozivaju da se u Štokholmsku konvenciju o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i Bazelsku konvenciju o kontroli prekograničnog kretanja opasnog otpada i njegovom zbrinjavanju na UN-ovoj Konferenciji u Ženevi uvrste i bromirani dioksini.

Izvoz električnog otpada i toksičnih kemikalija koje taj otpad sadrži mogao bi se zaustaviti dogovorom o strožim ograničenjima opasnog otpada Štokholmske konvencije, poznate kao Niska razina postojanih organskih onečišćivala (LPCL). Takav otpad ne može se izvoziti u zemlje koje nemaju naprednu infrastrukturu za njegovo uništenje.

Štokholmska konvencija

Prihvaćanje novih, strožih razina koje predlaže IPEN učinkovito bi zaustavilo ovo trovanje zemalja u razvoju.

„Europa treba sama riješiti problem svog toksičnog elektroničkog otpada, a ne ga izvoziti u zemlje u razvoju poput Gane, gdje opasne kemikalije zbog lošeg gospodarenja onečišćuju okoliš i ugrožavaju najranjiviji dio populacije“, rekao je Sam Adu-Kumi iz ganine agencije za zaštitu okoliša. „Afričke zemlje više se ne bi smjele koristiti kao odlagalište europskog EE otpada budući da nemaju tehnološki kapacitet za suočavanje s otpadom koji sadrži visoke razine postojanih organskih onečišćivala.“

„Dioksini su ekstremno toksični u jako malim količinama, a zabrinjavajuće je kada se pronađu čak i u desetinama pikograma“, rekao je Jindrich Petrlik, glavni autor izvještaja te ravnatelj Arnika Toxics and Waste Programme i supredsjedatelj IPEN-ove grupe za rad s dioksinima, PCB-ovima i otpadom. „Međutim, našim su uzorkovanjem izmjerene razine velikih količina što upućuje na to da ogromna količina ovih nekontroliranih, jako toksičnih kemikalija dospijeva u Afriku putem elektroničkog otpada te tako dospijeva u hranidbeni lanac. Ovo je okolišno-zdravstvena katastrofa koja se ipak može riješiti. Štokholmska i Bazelska konvencija trebale bi pooštriti kontrolu opasnih kemikalija u plastici i uvesti nova ograničenja za bromirane usporivače gorenja i dioksine u otpadu.“

Pokušaj ubojstva

Jim Puckett iz BAN-a, aktivist s tridesetogodišnjim iskustvom borbe protiv toksičnih tvari, očekivano je daleko strožije reagirao na nalaze ovog istraživanja.

„Ako netko natjera drugo ljudsko biće da udahne ili pojede otrov, to bi se smatralo pokušajem ubojstva. No ipak, proizvođači elektronike svakodnevno dopuštaju unos ubojitih kemikalija u svoje proizvode koji se na kraju svog životnog vijeka izvoze u zemlje u razvoju. Obje aktivnosti morale bi se okarakterizirati kao kriminalna djelatnost“, zaključio je Puckett.

Žarko Šaravanja  / Ekovjesnik

 

Rim dobio prvi spremnik za odvojeno prikupljanje 13 različitih vrsta otpada

„Rim konačno okreće stranicu i nadoknađuje izgubljeno vrijeme kako bi postao čistiji, zeleniji, učinkovitiji i uredniji grad bez odlagališta u skladu s najboljim europskim i svjetskim praksama”, kazao je rimski gradonačelnik Roberto Gualtieri.