Izvoz plastičnog otpada u 2021. postaje vrlo kompliciran posao

Nova pravila za suzbijanje izvoza plastičnog otpada s „Divljeg zapada“

Izmjena i dopuna Bazelske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju postaju obvezne za 186 zemalja svijeta, a izvoz plastičnog otpada iz razvijenih zemalja podliježe novim, strožim pravilima u Europskoj uniji i svijetu.

Proizvodnja plastike je od sredine 20. stoljeća znatno nadmašila bilo koji drugi proizvedeni materijal, što je rezultiralo ogromnim povećanjem plastičnog otpada. Od 1950. godine nastalo je oko 6,3 milijarde tona plastičnog otpada, od čega je 12 posto spaljeno, manje od 10 posto reciklirano, a gotovo 80 posto završilo je na odlagalištima – ili u okolišu.

 

Od 1. siječnja 2021. razvijene zemlje više ne mogu slati nekvalitetni i teško reciklabilni plastični otpad u druge, najčešće nerazvijene zemlje. Državama članicama Europske unije je prema novim pravilima čak zabranjeno izvoziti nerazvrstani ili opasni plastični otpad u zemlje koje nisu članice OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), koja okuplja uglavnom razvijene zemlje. Plastične smjese zapravo nisu pogodne za kvalitetno recikliranje, a svaka pojedina vrsta ovog materijala trebala bi se sortirati odvojeno.

„Nova pravila jasno pokazuju da EU preuzima odgovornost za otpad koji proizvodi. Izvoz plastičnog otpada bit će dopušten samo pod vrlo strogim uvjetima, dok će izvoz nerazvrstanog plastičnog otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a biti u potpunosti zabranjen. Ovo je važna prekretnica u borbi protiv onečišćenja plastikom te prelaska na kružno gospodarstvo i postizanja ciljeva Europskog zelenog sporazuma." - priopćio je Virginijus Sinkevičius, povjerenik EU-a za okoliš, oceane i ribarstvo.

Europska komisija izradila je novu, obvezujuću uredbu koju je objavila 22. prosinca, a prema kojoj „čisti“ plastični otpad može završiti u zemljama koje nisu članice OECD-a jedino pod određenim uvjetima. Naime, država uvoznica mora biti obaviještena o zahtjevu za pošiljku i imati mogućnost prihvaćanja ili odbijanja otpada. Nerazvijene zemlje, koje često prihvaćaju otpad iz bogatih zemalja, tako su od sada bolje zaštićene, a nova su pravila svakako dobra vijest za države koje više ne žele biti odlagališta otpada razvijenih zemalja, poput Malezije i drugih azijskih zemalja.

Globalni trendovi određuju pravila

Nova pravila EU-a čak nadilaze Izmjenu i dopunu Baselske konvencije, čiji je cilj ograničiti prekogranični promet opasnog otpada. Osim što se sa zemljama uvoznicama prije prihvaćanja otpada treba postići prethodni dogovor, odnosno izvoznici moraju ishoditi dozvolu države uvoznice prije isporuke svoje nekvalitetne, mješovite ili onečišćene plastike, zemlja uvoznica u slučaju nedostatka kapaciteta, tehnologije ili novca za lokalnu obradu i recikliranje otpada sada taj otpad ne mora prihvatiti.

Najbolje od svega, nova će pravila vrijediti čak i za zemlje izvoznice plastičnog otpada koje nisu ratificirale Konvenciju, poput Sjedinjenih Država. Prema podacima Međunarodne organizacije za uklanjanje postojanih organskih onečišćujućih tvari (POPs) - International POPs Elimination Network - IPEN, u nerazvijene zemlje svijeta samo je prošle godine izvezeno 157.000 kontejnera miješanog plastičnog otpada, a vodeći svjetski izvoznici reciklabilne plastike također traže nova prodajna mjesta, posebno u Keniji.

Zahvaljujući Konvenciji čišći oceani za pet godina?

Podsjetimo, Izmjenu i dopunu Bazelske konvencije predložila je Norveška, a usvojene su na 14. sastanku Konferencije stranaka Bazelske konvencije (BC COP-14), 9. sastanku Konferencije stranaka Rotterdamske konvencije (RC COP-9) i 9. sastanku Konferencije stranaka Štokholmske konvencije (SC COP-9) koji su održani od 29. travnja do 10. svibnja 2019. u Ženevi (BRS COPs 2019) na temu Čist planet, zdravi ljudi: sigurno gospodarenje kemikalijama i otpadom. Također, podržalo ih je nekoliko nevladinih udruga, uključujući Basel Action Network (BAN) i Break Free From Plastic, kako bi se ograničilo plastično onečišćenje mora i oceana.

„Predugo su razvijene zemlje poput Sjedinjenih Država i Kanade izvozile svoj plastični i otrovni otpad u azijske zemlje tvrdeći da će se tamo reciklirati. Ali umjesto toga, većina ovog kontaminiranog i nereciklabilnog otpada završila je na odlagalištima ili je spaljena, a određen dio završio je na dnu oceana“, komentirala je Sara Brosché, znanstvena savjetnica IPEN-a u svibnju prošle godine.

Kako je izvijestio britanski The Guardian, zahvaljujući novim propisima izvršni tajnik Bazelske konvencije, Rolph Payet, nada se smanjenju količina plastičnog otpada u svjetskim oceanima u roku od pet godina.

„Ovo je tek početak, a nova pravila omogućit će veću sljedivost prekograničnog prometa plastičnog otpada“, ističe francuski France Diplomatie. Naime, podaci o globalnom legalnom i ilegalnom prometu plastičnog otpada i dalje su vrlo nepotpuni.

S ciljem lakše operacionalizacije Izmjena i dopuna, poduzeto više dodatnih koraka uključujući uspostavljanje Partnerstva za plastični otpad Bazelske konvencije (Basel Convention Plastic Waste Partnership - PWP), koje trenutno čini više od stotinu članova svjetskih vlada, predstavnika civilnog društva i privatnog sektora, kao i četiri projektne skupine kroz koje se provode pilot projekti i druge aktivnosti, uključujući podizanje svijesti i informiranje javnosti.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Sve više pariških restorana i trgovina koristi višekratnu staklenu ambalažu

Grad Pariz je krajem lipnja 2021. godine pokrenuo novi zero waste projekt s ciljem rješavanja problema gomilanja ambalažnog otpada. Svakog dana u francuskoj metropoli prikupi se čak 15 tona ove vrste otpada, a zahvaljujući sve većem broju pariških restorana i trgovina koji se uključuju u projekt, sustav pologa na posude za hranu vraća se na velika vrata.

UN odlučio kontrolirati globalno odlaganje plastičnog otpada

Najveći proizvođači plastičnog otpada od sada će morati dobiti suglasnost prije izvoza svog toksičnog otpada, čime se najvećim uvoznicama – prvenstveno zemljama jugoistočne Azije, omogućuje znatno bolja kontrola i zaštita od odlaganja neželjenog plastičnog otpada.

Europski EE otpad truje hranidbeni lanac u Gani

Postojane organske onečišćujuće tvari (POPs) su organski spojevi koji su otporni na fotolitičku, biološku i kemijsku razgradnju te se akumuliraju u živim organizmima i lako prenose na velike udaljenosti.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER