Britanska vlada širi zaštićeno morsko područje površinom osam puta većom od Velikog Londona

Britanska vlada dodala je novih 12.000 četvornih kilometara zaštićenih morskih površina

Državni tajnik za okoliš, hranu i ruralna pitanja Michael Gove jučer je proglasio proširenje britanskog „plavog pojasa“ s 41 novom zonom zaštite mora, što je do sada najznačajnija ekspanzija zaštićenog morskog područja u toj zemlji.

U priopćenju britanske vlade navodi se da je državni tajnik za okoliš, hranu i ruralna pitanja Michael Gove u petak proglasio 41 novu zonu zaštićenog morskog područja koje sa svojih 12.000 četvornih kilometara zauzimaju površinu gotovo osam puta veću od Velikog Londona.

„Naša zemlja je predvodnik u zaštiti mora i štiti već više od 30 posto svojih morskih površina, ali znamo da pred nama ima još dosta posla. Proglašenjem ovogodišnjeg proširenja zaštićenih zona tijekom provođenja našeg programa „Year of Green Action“ napravili smo još jedan veliki korak u smjeru zaštite našeg mora kako bismo zaštitili dragocjen i raznolik morski život za buduće generacije“, rekao je Gove.

Nove zone zaštite protežu se od otočja Scilly, smještenog oko 45 km jugozapadno od Land’s Enda u jugozapadnoj Engleskoj te udaljenog 58 km od kopna, do obale Northumberlanda na sjeveru Engleske, izvijestio je The Independent. U njima će se štititi životinjske vrste kao što su neke rijetke vrste meduza, morski konjići, gavke i morski psi te grebeni vrste Sabellaria spinulosa i staništa plavih dagnji.

Zaštićene zone oko britanske obale / Izvor: The Wildlife Trusts

Organizacija Wildlife Trusts pozdravila je ovu odluku istaknuvši kako je to velik napredak za zaštitu morskog okoliša, budući da su 1980-ih godina prošlog stoljeća u engleskim vodama postojala svega tri morska rezervata prirode. „Tada su zauvijek uništene neke vrste školjaka u jednom od rijetkih morskih rezervata koje smo imali, a u Sjevernom moru došlo je do velikog pomora tuljana. Nešto se ipak trebalo promijeniti“, priopćila je organizacija koja je još 2002. godine zahtijevala donošenje novog zakona kojim bi se olakšala zaštita morskog okoliša te pokrenula peticiju koju je tada potpisalo 250.000 ljudi.

Britanska vlada je konačno 2009. godine donijela Zakon o morskom i obalnom pristupu (Marine and Coastal Access Act), kojim je uređeno određivanje i upravljanje zaštićenim područjima. Temeljem tog zakona britanska vlada je od 2013. godine u tri vala proglasila čak 91 novu zonu zaštićenih morskih područja, čime je njihov broj narastao na ukupno 355.

„Sada ćemo vidjeti kako će se dobrim upravljanjem novih zaštićenih područja zaustaviti izuzetno štetno koćarenje kojim su posebno ugrožene sabljarke i jaružanje koje prijeti školjkama i škampima“, izjavila je Joan Edwards iz Wildlife Trusts organizacije.

Izvor: Twitter / The Wildlife Trusts

Međutim, kada je riječ o zaštiti morskog života mnogi stručnjaci nisu previše oduševljeni dosadašnjim naporima i učinkovitošću britanske vlade.

„Zaštićena se područja slabo prate i imamo vrlo malo dokaza da smo doista zaštitili morski život“, rekao je Alec Taylor iz britanskog WWF-a. „Potrebno nam je pravilno upravljanje aktivnostima unutar granica svih zaštićenih morskih područja i stroga provedba zakona o zaštiti. Tek tada možemo osigurati budućnost u kojoj će napredovati i ljudi i priroda.“

No, Joan Edwards ipak smatra da se u zaštićenim područjima ostvario velik napredak. „Zaštita nije samo mrtvo slovo na papiru. Na mnogim lokacijama u Devonu zabranjen je iskop grebena, tako da su najštetnije aktivnosti ipak zaustavljene. Pritisak ribarske industrije uklonjen je iz vrlo velikog dijela našeg morskog dna, što je dobro za očuvanje prirode, a dobro je i za ribare jer ako imate zaštićena područja u njima će se povećati riblji fond.“

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Sudjelujte u izboru Ptice godine 2025.!

Ornitološka zajednica, uz inicijativu udruge Biom iz Zagreba i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka, ove godine nominirala je tri ptičje vrste koje konkuriraju za izbor Ptice godine 2025.

Sve toplija mora i oceani utječu na razvoj te smanjuju sposobnost kretanja i prilagodbe riba

Uslijed klimatskih promjena uskoro bi se mogla drastično smanjiti količina ribe u svjetskim morima i oceanima. Njihovo sve brže zagrijavanje, potpomognuto prekomjernim izlovom, dodatno će utjecati na smanjenje ribljeg fonda, kao i pokretljivost i sposobnost prilagodbe riba, tvrdi se u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu „Nature Climate Change“.

Sredozemno more - najbrže zagrijavajuće more na svijetu

Zagrijavanje Sredozemnog mora uzrokuje migracije stranih vrsta koje zamjenjuju njegove endemske vrste, a tome doprinose i sve ekstremniji vremenski uvjeti koji uništavaju morsko dno i cijele morske ekosustave.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER