U Sibiru se zbog globalnog zatopljenja očekuje masovna migracija
Danas je vrlo negostoljubiv, no u budućnosti bi mogao postati poželjno mjesto za život
Znanstvenici koji izrađuju karte utjecaja povišene temperature i padalina diljem Sibira tvrde da bi se u tom još uvijek negostoljubivom dijelu svijeta u budućnosti mogla dogoditi masovna migracija stanovništva iz sve toplijeg ostatka planeta.
Sibir je još uvijek jedno od najrjeđe naseljenih mjesta na sjevernoj polutki, no to bi se zbog globalnog zatopljenja uskoro moglo promijeniti. Dapače, znastvenici tvrde kako vrlo vjerojatno možemo očekivati masovnu migraciju stanovništva!
U istraživanju koje su proveli Federalni istraživački centar Krasnoyarsk u Sibiru i Nacionalni instituta za zrakoplovstvo Sjedinjenih Američkih Država navodi se da će se trenutni problem smanjenja stanovništva u Rusiji preokrenuti kada uvjeti u Sibiru postanu puno bolji za uzgoj hrane, a zime i ljeta postanu ugodniji za život. Istraživanje je objavljeno u časopisu Environmental Research Letters.
77 % teritorija i 27 % stanovništva
Znanstvenici navode da će do 2080. godine otapanje leda te sve toplije zime i ljeta omogućiti veliki napredak poljoprivrede i sigurnost hrane za pet do sedam puta više ljudi od trenutnog broja stanovnika na području Sibira. Istovremeno, zemlje na jugu bit će sve manje u mogućnosti prehraniti i održati postojeće stanovništvo budući da globalno zatopljenje otežava proizvodnju hrane, a gradove čini neodrživima. Stoga se prema predviđanjima znanstvenika vrlo vjerojatno može očekivati migracija prema sjeveru.
Smještena na 13 milijuna četvornih kilometara površine, azijska Rusija - istočno od Urala prema Tihom oceanu, čini čak 77 % ruskog teritorija. Stanovništvo tog područja, međutim, čini samo 27 % stanovništva države i koncentrirano je duž šumsko-stepskog područja na jugu u kojem je klima ugodna klima, a tlo plodno.
Ovo otkriće je pomalo ironično budući da se pri završetku razdoblja komunizma sovjetska vlada nije previše bavila poduzimanjem mjera protiv klimatskih promjena, a zagrijavanje Sibira smatrala je dobrom osnovom za povećanje sovjetskog uzgoja žita i što je još bolje – prilikom za prijetnju Sjedinjenim Američkim Državama u smislu dominacije u svjetskim zalihama žitarica.
Međutim, znanstvenici upozoravaju da masovna migracija neće biti toliko jednostavna. Otapanje ledenjaka ipak predstavlja prijetnju infrastrukturi u tom području, a prije doseljavanja većeg broja stanovnika trebalo bi se uložiti u izgradnju novih cesta i željeznica, kao i zalihe energije za potrebe znatno većeg broja ljudi.
Znanstvenici navode da zagrijavanje tog područja već premašuje sve prethodne procjene. Ovisno o tome koliko ugljikovog dioksida ljudi nastave ispuštati u atmosferu, znanstvenici predviđaju da će se zimske temperature u azijskom dijelu Rusije do 2080. godine povećati za između 3,4 °C i 9,1 °C. Povećanje ljetnih temperatura iznosit će prema procjenama između 1,9 °C i 5,7 °C.
Ledenjaci koji trenutno prekrivaju 65 % područja Sibira, smanjit će se do 2080. na iznos od 40 % te će se povećati količina padalina za 60 do 140 mm što će odleđeno područje učiniti povoljnijim za uzgoj usjeva.
Pet do sedam puta više ljudi od trenutnog broja stanovnika
Koristeći se ekološkim potencijalom okoliša (ELP - Ecological Landscape Potential) za procjenu potencijala zemlje za održavanje ljudskog stanovništva, znanstvenici su ipak zaključili da je masovna migracija stanovništva prema sjeveru vrlo vjerojatna.
„Otkrili smo da bi se ELP povećao na većem dijelu azijske Rusije što bi rezultiralo pet do sedam puta većim kapacitetom područja za njegovu održivost te bi područje postalo privlačnije za život što bi dovelo do migracija prema azijskoj Rusiji tijekom ovog stoljeća“, navodi se u istraživanju.
„U budućnosti se uz topliju klimu i veću sigurnost hrane, u smislu raspodjele usjeva i kapaciteta proizvodnje, predviđa znatno veća mogućnost naseljavanja u područjima koja su trenutno dio ekstremno hladne azijske Rusije“, rekla je dr. Elena Parfenova iz Krasnoyarska.
Dr. Parfenova tvrdi kako bi stanovništvo najprije migriralo prema već razvijenim područjima na jugu, dok veći dio područja Sibira ima slabo razvijenu infrastrukturu. „Zbog toga će brzina kojom se će najveći dio Sibira razvijati u budućnosti najviše ovisiti o ulaganjima u infrastrukturu i poljoprivredu“, tvrdi dr. Parfenova.
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik