SAD na vrhu popisa zemalja koje potiču krizu otpada
Sjedinjenje Države proizvode više otpada i recikliraju manje od ostalih razvijenih zemalja
U usporedbi s ostatkom svijeta, posebice drugim razvijenim zemljama, SAD se jednostavno ne može pohvaliti svojim količinama otpada i stopom njegovog recikliranja. Iako stanovništvo SAD-a čini samo četiri posto ukupne svjetske populacije, ova zemlja proizvodi 12 posto ukupnog svjetskog otpada ili 239 milijuna tona godišnje.
Istraživači neovisne tvrtke za analizu rizika Verisk Maplecroft otkrili su da SAD na području gospodarenja otpadom znatno zaostaje za drugim razvijenim zemljama svijeta. Analizom kojom se mjerilo nastajanje otpada i učinkovitost recikliranja u 194 zemlje svijeta, dobivena je globalna slika o tome kako pojedine zemlje gospodare otpadom koji proizvode u vremenu kada se svijet suočava s rastućom krizom otpada, prvenstveno potaknutom ogromnom količinom otpadne plastike.
Istraživanjem se došlo do podatka da se godišnje u svijetu proizvede više od 2,1 milijarde tona komunalnog čvrstog otpada, što je količina dovoljna za ispunjavanje 822.000 olimpijskih bazena, koji bi zauzimali dužinu od 41.000 km ako bi se nanizali jedan iza drugoga. Međutim, od navedene se količine otpada godišnje reciklira samo 16 % (323 milijuna tona), dok se 46 % (950 milijuna tona) odlaže neodrživo.
„Nesrazmjer između onoga što proizvodimo i onoga što recikliramo stvara velike izazove za vlade i stanovništvo. Međutim, tvrtke koje proizvode velike količine otpada mogle bi platiti visok račun ako ne pronađu održiva rješenja za pokretanje kružnog gospodarstva“, navodi se u izvješću.
Prosječni Amerikanac godišnje proizvede 773 kg otpada, uključujući 106 kilograma plastičnog otpada. To je tri puta više od godišnje količine otpada koju proizvodi stanovnik Kine i čak sedam puta više od količine otpada jednog Etiopljanina. Iako stanovništvo SAD-a čini samo četiri posto ukupne svjetske populacije, ova zemlja proizvodi 12 posto ukupnog svjetskog otpada, što je ogroman kontrast u odnosu na Kinu i Indiju, najmnogoljudnije zemlje u kojima živi više od 36 % svjetskog stanovništva, a zajedno proizvode 27 % svjetskog otpada. No, čak ni tako velika količina otpada SAD-a nije najveći problem, ali ono što se događa sa svim tim otpadom svakako jest i stavlja SAD na začelje razvijenih zemalja.
Udio globalne populacije i čvrstog komunalnog otpada za zemlje G20 / Izvor: Verisk Maplecroft
„SAD je jedina razvijena zemlja čija proizvodnja otpada uvelike nadmašuje njezinu sposobnost recikliranja, što ukazuje na nedostatak političke volje i ulaganja u infrastrukturu“, navodi se u izvješću tvrtke Verisk Maplecroft.
„Glavni problem SAD-a na području gospodarenja otpadom leži u disproporciji otpada koji stvara i sposobnosti njegovog recikliranja“, izjavio je autor studije Niall Smith. „U odnosu na svoj visok BDP, SAD zapravo prilično loše gospodari otpadom.“
SAD reciklira svega 35 posto ukupno proizvedenog čvrstog otpada, dok Njemačka, kao jedna od zemalja predvodnica u učinkovitom gospodarenju otpadom, recklira 68 posto svog otpada.
SAD zaostaje za drugim razvijenim zemljama u recikliranju unatoč najvišim razinama potrošnje na globalnoj razini / Izvor: Verisk Maplecroft
Iako su Sjedinjene Države na vrhu popisa zemalja s najvećim rizikom proizvodnje otpada, prate ih i druge visoko razvijene europske i sjevernoameričke zemlje koje su odgovorne za stvaranje velikih količina otpada. Nakon SAD-a, zemlje s najvećim rizikom proizvodnje otpada su Nizozemska, Kanada, Austrija, Švicarska, Njemačka, Francuska i Australija. Ujedinjeno Kraljevstvo zauzima 14. mjesto s godišnjom proizvodnjom 482 kg otpada po stanovniku.
Prema istraživačima, SAD-u nedostaje odgovarajuća infrastruktura za održivo gospodarenje otpadom i recikliranje te je sada prisiljena tražiti nove zemlje uvoznice reciklabilnog otpada. Nakon kineskog uvođenja zabrane uvoza plastičnog otpada, sve češći su primjeri vraćanja brodova s otpadom iz luka na Filipinima i u Indoneziji natrag u SAD.
Također, u izvješću se navodi kako se velik dio plastičnog otpada u SAD-u ne reciklira, već se još uvijek uglavnom spaljuje u spalionicama. Dok su povećanje stope recikliranja i izgradnja potrebne infrastruktura od najveće važnosti, Smith navodi kako u svijetu već postoji dovoljno plastičnog otpada koji može izazvati ogromnu ekološku krizu i ugroziti ljudsko zdravlje, kao i da recikliranje neće umanjiti te opasnosti.
„U svijetu se u recikliranje polaže pretjerano velika nada i često se ističe kao najbolje rješenje, no ono to ipak nije“, kazao je Smith. „Umjesto toga, cijeli svijet, a ponajviše Amerikanci, mora se sasvim sigurno usredotočiti na poticanje i usvajanje zero waste koncepta.“
S.F. / Ekovjesnik