Plastična kriza i velik promašaj recikliranja

Studija kineskih znanstvenika otkriva da je manje od 10 posto plastike u svijetu napravljeno od recikliranih materijala

Već duže vrijeme svjesni smo činjenice da plastika nimalo nije fantastična, ali to se više ne smije ignorirati. Proizvodnja plastike emitira stakleničke plinove, a oceani, rijeke i tla puni su opasne mikroplastike koja prijeti ljudskom zdravlju.

Ukratko, sve je više znanstvenih spoznaja o raznim štetnim posljedicama plastike na ljudsko zdravlje i zdravlje našeg jedinog planeta. Međutim, još nije provedena ozbiljna analiza kojom bi se pokušao sastaviti globalni popis sektora plastike. Imajući to na umu, Quanyin Tan i njegovi kolege sa Sveučilištu Tsinghua u Pekingu odlučili su se pozabaviti ovim problemom i to koristeći raspoložive podatke i nacionalne statistike, sektorske izvještaje i međunarodne baze podataka. Njihova ideja bila je napraviti detaljan globalni i regionalni pregled proizvodnje, uporabe i odlaganja plastike.

400 milijuna tona plastike godišnje

Otkrića dobivena njihovom studijom, koju je nedavno objavio znanstveni časopis Nature Communications Earth & Environment, nisu nimalo ohrabrujuća. Proizvodnja plastike porasla je s dva milijuna tona godišnje 1950. na 400 milijuna tona godišnje 2022., a očekuje se da će do 2050. dosegnuti godišnju količinu od 800 milijuna tona.

Unatoč naporima uloženim u povećanje recikliranja plastike, samo 9,5 posto plastike proizvedene 2022. u cijelom svijetu bilo je napravljeno od recikliranih materijala, odnosno 38 od 400 milijuna proizvedenih tona. Sjedinjene Države imaju jednu od najnižih stopa recikliranja – samo pet posto – „unatoč svim naprednim tehnologijama kojima raspolažu“, ističe se u studiji.

98 posto od preostalih 362 milijuna tona proizvedeno je iz fosilnih goriva, uglavnom nafte i ugljena. Nadalje, samo polovica sortirane plastike stvarno je reciklirana, pri čemu je 41 posto prikupljenog plastičnog otpada spaljeno, a 8,4 posto poslano na odlagališta.

Spaljivanje je rastuća praksa

„Spaljivanje se nameće kao dominantna metoda obrade (34 % ukupnog otpada), odlagališta se smanjuju (40 %), dok globalna stopa recikliranja stagnira na 9,5 posto“, objašnjavaju autori studije. „Sjedinjene Države imaju jednu od najnižih stopa recikliranja (5 %), dok je Kina smanjila odlaganje otpada na 14 posto i sada spaljuje 60 posto svog plastičnog otpada. U studiji se navodi kako je u rujnu 2022. Kina imala 811 postrojenja za spaljivanje, a očekuje se da će se taj broj dalje povećavati.

No, je li spaljivanje plastičnog otpada doista bolje rješenje od odlagališta, koja su i dalje glavno odredište plastičnog otpada (103,37 milijuna tona ili 40 %). „Kontrolirano spaljivanje ipak smanjuje otpad i proizvodi energiju, ali također predstavlja rizik za okoliš jer može dovesti do emisije štetnih zagađivača“, objašnjava Quanyin Tan. „Kako bi se ograničili negativni učinci, ova metoda zahtijeva napredne tehnologije i strog regulatorni okvir“, dodaje Tan.

Ostali podaci istaknuti u studiji otkrivaju neke neiznenađujuće rezultate: SAD ima najveću potrošnju plastike po glavi stanovnika, s prosječno 216 kg plastike po osobi godišnje, dok Kina trenutačno troši najviše plastike – 80 milijuna tona godišnje. Kineska proizvodnja također predstavlja 32 posto globalne proizvodnje plastičnih proizvoda.

Poziv na hitnu akciju

„Stope recikliranja ostaju i dalje niske unatoč važnosti recikliranja. Ekološki odgovoran dizajn proizvoda ključan je za poboljšanje mogućnosti recikliranja – uz korištenje jednostavnih materijala, mogućnost rastavljanja i bez štetnih dodataka. Pravilo 3R – Reduce, Reuse, Recycle – ključno je za održivo gospodarenje plastikom“, zaključuju znanstvenici sa Sveučilišta Tsinghua u Pekingu i nadaju se da će njihov rad pružiti osnovu za informirano donošenje politika u budućnosti kako bismo krenuli prema čišćem i zdravijem planetu za sadašnje i buduće generacije.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Mjerenje je prvi korak u gospodarenju plastičnim otpadom

U državama diljem svijeta svake se godine stvaraju milijuni tona plastičnog otpada. Zbrinjavanje otpada predstavlja velik problem i najbogatijim zemljama svijeta, a u nerazvijenim zemljama koje ne raspolažu dostatnim kapacitetima i tehnologijom gospodarenja otpadom taj je problem još izraženiji. Posebno ako u njima završava otpad iz bogatih svjetskih zemalja.

SAD na vrhu popisa zemalja koje potiču krizu otpada

U usporedbi s ostatkom svijeta, posebice drugim razvijenim zemljama, SAD se jednostavno ne može pohvaliti svojim količinama otpada i stopom njegovog recikliranja. Iako stanovništvo SAD-a čini samo četiri posto ukupne svjetske populacije, ova zemlja proizvodi 12 posto ukupnog svjetskog otpada ili 239 milijuna tona godišnje.

Njemački problemi s plastičnim otpadom

Njemačka svake godine izvozi oko milijun tona plastičnog otpada u vrijednosti od oko 254 milijuna eura. To je više od bilo koje druge zemlje u EU.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER