Plastična kriza i velik promašaj recikliranja
Studija kineskih znanstvenika otkriva da je manje od 10 posto plastike u svijetu napravljeno od recikliranih materijala
Već duže vrijeme svjesni smo činjenice da plastika nimalo nije fantastična, ali to se više ne smije ignorirati. Proizvodnja plastike emitira stakleničke plinove, a oceani, rijeke i tla puni su opasne mikroplastike koja prijeti ljudskom zdravlju.
Ukratko, sve je više znanstvenih spoznaja o raznim štetnim posljedicama plastike na ljudsko zdravlje i zdravlje našeg jedinog planeta. Međutim, još nije provedena ozbiljna analiza kojom bi se pokušao sastaviti globalni popis sektora plastike. Imajući to na umu, Quanyin Tan i njegovi kolege sa Sveučilištu Tsinghua u Pekingu odlučili su se pozabaviti ovim problemom i to koristeći raspoložive podatke i nacionalne statistike, sektorske izvještaje i međunarodne baze podataka. Njihova ideja bila je napraviti detaljan globalni i regionalni pregled proizvodnje, uporabe i odlaganja plastike.
400 milijuna tona plastike godišnje
Otkrića dobivena njihovom studijom, koju je nedavno objavio znanstveni časopis Nature Communications Earth & Environment, nisu nimalo ohrabrujuća. Proizvodnja plastike porasla je s dva milijuna tona godišnje 1950. na 400 milijuna tona godišnje 2022., a očekuje se da će do 2050. dosegnuti godišnju količinu od 800 milijuna tona.
Unatoč naporima uloženim u povećanje recikliranja plastike, samo 9,5 posto plastike proizvedene 2022. u cijelom svijetu bilo je napravljeno od recikliranih materijala, odnosno 38 od 400 milijuna proizvedenih tona. Sjedinjene Države imaju jednu od najnižih stopa recikliranja – samo pet posto – „unatoč svim naprednim tehnologijama kojima raspolažu“, ističe se u studiji.
98 posto od preostalih 362 milijuna tona proizvedeno je iz fosilnih goriva, uglavnom nafte i ugljena. Nadalje, samo polovica sortirane plastike stvarno je reciklirana, pri čemu je 41 posto prikupljenog plastičnog otpada spaljeno, a 8,4 posto poslano na odlagališta.
Spaljivanje je rastuća praksa
„Spaljivanje se nameće kao dominantna metoda obrade (34 % ukupnog otpada), odlagališta se smanjuju (40 %), dok globalna stopa recikliranja stagnira na 9,5 posto“, objašnjavaju autori studije. „Sjedinjene Države imaju jednu od najnižih stopa recikliranja (5 %), dok je Kina smanjila odlaganje otpada na 14 posto i sada spaljuje 60 posto svog plastičnog otpada. U studiji se navodi kako je u rujnu 2022. Kina imala 811 postrojenja za spaljivanje, a očekuje se da će se taj broj dalje povećavati.
No, je li spaljivanje plastičnog otpada doista bolje rješenje od odlagališta, koja su i dalje glavno odredište plastičnog otpada (103,37 milijuna tona ili 40 %). „Kontrolirano spaljivanje ipak smanjuje otpad i proizvodi energiju, ali također predstavlja rizik za okoliš jer može dovesti do emisije štetnih zagađivača“, objašnjava Quanyin Tan. „Kako bi se ograničili negativni učinci, ova metoda zahtijeva napredne tehnologije i strog regulatorni okvir“, dodaje Tan.
Ostali podaci istaknuti u studiji otkrivaju neke neiznenađujuće rezultate: SAD ima najveću potrošnju plastike po glavi stanovnika, s prosječno 216 kg plastike po osobi godišnje, dok Kina trenutačno troši najviše plastike – 80 milijuna tona godišnje. Kineska proizvodnja također predstavlja 32 posto globalne proizvodnje plastičnih proizvoda.
Poziv na hitnu akciju
„Stope recikliranja ostaju i dalje niske unatoč važnosti recikliranja. Ekološki odgovoran dizajn proizvoda ključan je za poboljšanje mogućnosti recikliranja – uz korištenje jednostavnih materijala, mogućnost rastavljanja i bez štetnih dodataka. Pravilo 3R – Reduce, Reuse, Recycle – ključno je za održivo gospodarenje plastikom“, zaključuju znanstvenici sa Sveučilišta Tsinghua u Pekingu i nadaju se da će njihov rad pružiti osnovu za informirano donošenje politika u budućnosti kako bismo krenuli prema čišćem i zdravijem planetu za sadašnje i buduće generacije.
Ekovjesnik