Žao nam je, ali možda upravo udišete sićušne čestice plastike
... i ne možete ništa napraviti po tom pitanju
Svakoga dana imamo sve više primjera užasavajućih razmjera globalne plastične krize, a ako vas dosadašnja istraživanja nisu pretjerano zabrinula, rezultati novog istraživanja znanstvenika s danskog Sveučilišta u Aalborgu svakako hoće!
Čini se da nigdje nismo sigurni. Plastika nam očito posvuda prijeti i ugrožava naše zdravlje gdje god se nalazimo. Već smo ranije pisali o istraživanjima kojima su čestice mikroplastike otkrivene u zraku i uzorcima kiše, a prema nedavno provedenom istraživanju ustanovljeno je i kako vrlo vjerojatno svatko od nas tjedno u organizam unosi prosječno pet grama plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici.
Najnovija potvrda ove globalne prijetnje dolazi nam iz Danske. Naime, znanstvenici koji proučavaju onečišćenje mikroplastikom na danskom Sveučilištu u Aalborgu otkrili su da sitne čestice mikroplastike iz naših plastičnih čaša i šalica te ostalih jednokratnih plastičnih proizvoda osim kroz hranu i piće u naš organizam dospijevaju u naša pluća i to jednostavno udisanjem zraka u zatvorenom prostoru u kojem boravimo.
Ovo otkriće rezultat je istraživanja pod nazivom „Simulating human exposure to indoor airborne microplastics using a Breathing Thermal Manikin“ (Simulacija ljudske izloženosti mikroplastici u zraku u zatvorenim prostorima pomoću termalne lutke), objavljenog u časopisu Nature prije mjesec dana.
- Glavni autor studije Alvise Vianello na predstavljanju rezultata istraživanja / Foto: Twitter / @chiarinabnc
Kako navode istraživači, otkrića prisustva čestica mikroplastike u hrani, vodi i zraku izazvala su podosta znanstvene pozornosti, iako o tom problemu još uvijek imamo vrlo malo saznanja. Istraživači Alvise Vianello, Rasmus Lund Jensen, Li Liu i Jes Vollertsen posvetili su se pak istraživanju izloženosti ljudi česticama mikroplastike u zraku u zatvorenim prostorima i to korištenjem termalne lutke za simulaciju disanja. Istraživanja su se provodila u tri stana, a uzorci su analizirani pomoću FPA-µFTIR spektroskopije, nakon čega su slijedile automatske analize čestica veličine do 11 µm.
Svi uzorci bili su kontaminirani mikroplastikom, s koncentracijama od 1.7 do 16.2 m−3. Sintetički fragmenti i vlakna su u prosjeku iznosili 4 % ukupno identificiranih čestica, dok su nesintetičke čestice proteina i celuloze činile 91 %, odnosno 4 %. Poliester je bio dominantan sintetički polimer u svim uzorcima (81 %), a slijedili su polietilen (5 %) i najlon (3 %). Čestice mikroplastike bile su očekivano manjih veličina od nesintetičkih čestica, a kako se identificirane čestice u ljudski organizam mogu unijeti udisanjem, rezultati istraživanja naglašavaju potencijalnu izravnu izloženost ljudi putem zraka u zatvorenom prostoru.
- Postavljanje simulatora za uzorkovanje: (a) lutka u sjedećem položaju spremna za uzorkovanje; (b) dvostruki podesivi klipovi povezani s motorom koji simuliraju udisanje i udisanje; (c) dijagram postavljanja uzoraka; (d) Ilustracija protoka zraka. / Izvor: Nature
Istraživači tvrde kako trenutno ne mogu sa sigurnošću dokazati da i ljudi udišu sličnu razinu čestica mikroplastike, ali stoga će sljedeći korak biti provođenje istraživanja na ljudima nakon čega će se procijeniti sadržaj plastike u plućima ispitanika.
„Ovo je prvi dokaz izloženosti ljudi mikroplastici udisanjem zraka u zatvorenom prostoru“, objasnio je Jes Vollertsen, jedan od autora studije.
Činjenica da čestice mikroplastike u plućima mogu imati velike i trajne štetne posljedice na ljudsko zdravlje nimalo ne iznenađuje. Uostalom, tamo im nije ni mjesto, zar ne? Najviše zabrinjava mogućnost oštećenja plućnog tkiva - koje može dovesti do raka, napadaja astme i drugih zdravstvenih problema, no čestice mikroplastike također mogu sadržavati otrovne kemikalije ili kontaminante koji mijenjaju tjelesne funkcije, uključujući i vaše hormone.
S.F. / Ekovjesnik