Može li sustav podmorskih barijera Mose spasiti Veneciju?
Vijeće regije Veneto poplavljeno je samo dan nakon što je odbacilo mjere za borbu protiv klimatskih promjena
Nakon što je za najveći plimni val od 1966. godine okrivio klimatske promjene, gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro je u petak pozvao građane da prate podatke o porastu razine mora. Iako Venecija još nije zbrojila štete od visokog plimnog vala koji je grad pogodio u noći s utorka na srijedu, grad se već danas priprema za novi plimni udar, budući da gradske vlasti očekuju da bi razina mora mogla narasti za 160 cm.
Kako je izvijestio CNN, zgrada vijeća talijanske regije Veneto koja se nalazi na Velikom kanalu u Veneciji, po prvi je put u svojoj povijesti poplavljena ovog utorka navečer kada je grad pogodio najveći plimni val u posljednje 53 godine, a razina vode dosegla 1,87 metara. Zanimljivo, to se dogodilo neposredno nakon što su odbačene mjere za borbu protiv klimatskih promjena.
„Ironično je da je vijećnica poplavljena samo dvije minute nakon što je većina koju čine članovi stranaka Liga, Braća Italije i Forza Italia odbacila naše amandmane za borbu protiv klimatskih promjena“, napisao je na svojoj Facebook stranici Andrea Zanoni, zamjenik predsjednika Odbora za okoliš.
Među odbijenim amandmanima bile su mjere za financiranje obnovljivih izvora energije, zamjenu dizelskih autobusa učinkovitijim i čišćim, mjere za smanjenje količina plastičnog otpada i dr. Zanoni je također optužio guvernera Veneta Lucu Zaiju, inače člana krajnje desne stranke Liga Mattea Salvinija, da je predstavio proračun „bez konkretnih akcija za borbu protiv klimatskih promjena“.
- Bocca di porto di Malamocco - postavljanje prve barijere u veljači 2017. / Foto: Mose
Talijanska vlada proglasila je izvanredno stanje za Veneciju
Gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro je za najveći plimni val u posljednje 53 godine okrivio klimatske promjene, a u petak je putem Twittera pozvao građane da prate podatke o porastu razine mora. Naime, Venecija još nije zbrojila štete od visokog plimnog vala koji je grad pogodio u utorak navečer, a krajem tjedna se već priprema za novi plimni udar, budući da gradske vlasti očekuju da bi razina mora mogla narasti za 160 cm.
Mnogi smatraju kako Venecija nije spremna za klimatske promjene i očekivano podizanje razine mora u budućnosti, a razlog tomu leži u lokalnim i nacionalnim političkim problemima. Guverner regije Veneto, Luca Zaia, rekao je da je posljednja „aqua alta“ ili visoka plima gradu nanijela „apokaliptičnu štetu“, dok je gradonačelnik Luigi Brugnaro jasno izrazio strah da je „u pitanju budućnost Venecije“.
Građani Venecije su se uzaludno nadali da će profunkcionirati sustav podmorskih barijera, no taj grandiozno zamišljen sustav čeličnih brana još uvijek ne djeluje. Italija je, naime, još 1984. pokrenula projekt izgradnje podmorskih barijera za obranu Venecije od plimnih valova nazvan Mose. Da je sustav barijera profunkcionirao, Venecija ovih dana ne bi bila pod vodom, kao uostalom ni bazilika sv. Marka te brojni gradski trgovi, povijesne palače i hoteli.
Talijanski premijer Giuseppe Conte posjetio je Veneciju u četvrtak nakon što je vlada proglasila izvanredno stanje zbog ove prirodne katastrofe i dodijelila prvih 20 milijuna eura za najhitniju sanaciju šteta. Ujedno je obećao da će Italija nastaviti nedovršeni projekt podmorskih barijera Mose koji bi mogao zaustaviti poplave u Veneciji.
- Bocca di Lido - testiranje barijera u svibnju 2016. / Foto: Mose
Prvo testiranje sustava Mose očekuje se tek sljedeće godine
Mose je kratica za „Modulo Sperimentale Elettromeccanico“ (Eksperimentalni elektromehanički modul), no u slučaju Venecije koja očekuje spas od podizanja razine mora, ime ovog sustava barijera odnosi se i na biblijski lik Mojsija (tal. Mosè) koji je razdvojio Crveno more kako bi Izraelcima omogućio bijeg iz Egipta.
Sustav je dizajniran još 1984. godine, kada je talijanska vlada zatražila rješenje za izgradnju podmorskih barijera s ciljem obrane grada od stalnih prijetnji plimnih valova. Radovi na izgradnji započeli su 2003. godine, za vrijeme premijera Silvija Berlusconija, a barijere su trebale biti dovršene do 2016. godine. No, cijeli je projekt obilježen brojnim korupcijskim skandalima, prekoračenjem troškova i velikim kašnjenjima.
Suvremeni „Mojsije“ sastoji se od 78 žutih čeličnih podmorskih barijera, koje se po aktiviranju izdižu iznad površine mora te sprječavaju da plimni val iz Jadranskog mora poplavi Venecijansku lagunu. Svih 78 barijera već je postavljeno, a inženjeri rade na mehanici njihovog istovremenog podizanja kada se predviđa plimni val veći od 110 cm. Prvo testiranje sustava očekuje se tek sljedeće godine, a predviđa se da će sustav obrane u potpunosti biti spreman krajem 2021. godine uz predviđene troškove od 5,5 milijardi eura. No ipak, očekuje se kako će ukupni troškovi izgradnje ovog sustava narasti i do 7 milijardi eura.
- Bocca di Chioggia, radovi na izgradnji barijera u ožujku 2014. / Foto: Mose
Sustav barijera je planiran za podizanje razine mora od 22 cm
Međutim, stručnjaci su zabrinuti te ističu kako Mose nije dizajniran za obranu od podizanja razine mora koje se predviđa novim modelima klimatskih promjena. Prema UNESCO-vom izvještaju Mose je planiran prema ranijim očekivanjima podizanja razine mora na sjevernom Jadranu i to oko 22 cm do 2100. godine, ali mnogi znanstvenici strahuju da je ta pretpostavka previše optimistična.
„Ne treba isključiti porast od 100 cm, a s projekcijama ovog izvještaja ne bi trebalo sumnjati da će se razina mora na kraju popeti na vrijednost koja neće biti održiva za Venecijansku lagunu“, upozorava se u izvještaju.
„Planirane pokretne barijere (Mose) mogle bi omogućiti obranu od poplava u narednih nekoliko desetljeća, ali more će se s vremenom podići na razinu u kojoj čak i neprekidna zatvaranja barijera grad neće moći zaštititi od poplava. Nije pitanje hoće li se to dogoditi, već kada će se dogoditi“.
Georg Umgiesser, oceanograf i istraživač na talijanskom institutu Consiglio Nazionale delle Ricerche (CNR), rekao je za Euronews da njegove projekcije pokazuju sličan zabrinjavajući trend.
„U scenariju da se razina mora poveća za 50 centimetara, barijere će se morati zatvarati jednom dnevno, a predviđeno je da se zatvaraju dvadeset puta godišnje. Postoje ciklusi održavanja koji se moraju poštovati te s tim povezani troškovi... No, za 30 do 40 godina barijere će već biti zastarjele“, rekao je Umgiesser.
Također, inspekcija je pokazala da su Moseove barijere, koje su pod morem od 2016. godine, već u naprednom stanju korozije.
S.F. / Ekovjesnik