Krovovi bečkog metroa postaju postrojenja za proizvodnju solarne energije
Bečki javni prijevoznik Wiener Linien testira nove solarne module u bečkom okrugu Ottakring
Dobivena energija trošit će se na mjestu proizvodnje - na stanici Ottakring bečke podzemne željeznice linije U3, i to za pogon dizala, pokretnih stepenica i rasvjetu.
Borbi protiv klimatskih promjena u Beču odnedavno doprinosi i bečko gradsko poduzeće za javni prijevoz „Wiener Linien”. U sklopu jedinstvenog pilot-projekta s Gradom Bečom testirat će nove tankoslojne fotonaponske module koji ne sadrže staklo te su pet puta lakši od uobičajenih. Takvi su moduli već postavljeni na krovu podzemne željeznice linije U3 u okrugu Ottakring. Na površini od 360 kvadratnih metara godišnje će se proizvoditi 62.000 kWh solarne energije čime će se emisija CO2 smanjiti za više od 21 tonu, a dobivena će se energija trošiti odmah na mjestu proizvodnje za pogon dizala, pokretnih stepenica i rasvjetu.
Dio je to velikog projekta diljem EU-a pod nazivom „Low carb” čiji je cilj znatno smanjenje emisije CO2 javnog prijevoza u Europi do 2050. godine. Bruxelles stoga preuzima sufinanciranje 80 posto troškova. Ovaj će pilot-projekt trajati do proljeća 2022. godine, a ako se pokaže uspješnim, takvi će se solarni moduli postavljati i na krovovima drugih stanica bečke podzemne željeznice.
Bečki javni prijevoz štedi energiju
„Javni prijevoz je ključna okosnica za postizanje klimatskih ciljeva. Naša tvrtka „Wiener Linien“ neprestano ulaže u poboljšanje i širenje javnog prijevoza te postiže stalni napredak na području energetske učinkovitosti. Solarna energija nije dobra samo za zaštitu klime, kao što znamo, sunce nam za svoju energijiu ne šalje račune“, izjavila je Alexandra Reinagl, direktorica financija, ljudskih resursa i pravnih poslova tvrtke „Wiener Linien“.
Gotovo sva vozila bečkog javnog prijevoza koja prometuju tračnicama, bilo da je riječ o tramvajima ili podzemnoj željeznici, već su sada prave male „elektrane“. Naime, energija koja se oslobađa prilikom kočenja vraća se natrag u istosmjernu mrežu te je na taj način mogu koristiti i ostala vozila u tom području. Primjerice, bečki tramvaji na ovaj način proizvode već 30 % potrebne energije.
- Produžena tramvajska linija D jednim dijelom prolazi preko 800 metara duge travnate staze / Foto: Wiener Linien
Produžena tramvajska linija D
Kada smo već spomenuli bečke tramvaje, moramo istaknuti kako je u ponedjeljak 2. prosinca pušten u promet produžetak tramvajske linije D koja sada vozi do četvrti Sonnwendviertel. Linija je duža za 1,1 kilometar te bogatija za dvije nove stanice i okretište tramvaja, no ono što je najzanimljivije – dio nove trase se uz Park Helmuta Zilka proteže travnatom stazom dužine 800 metara.
Grad Beč i tvrtka „Wiener Linien“ u širenje i modernizaciju tramvajske i autobusne mreže ulažu 70 milijuna eura, a sljedeće godine planira se i produžetak linije O.
EurocommPR / Ekovjesnik