Europska komisija predstavila Europski zeleni plan
Europski parlament će na planove Komisije odgovoriti usvajanjem rezolucije na plenarnoj sjednici od 13. do 16. siječnja 2020.
Europski zeleni plan opisuje kako će do 2050. Europa postati prvi klimatski neutralan kontinent te kako potaknuti gospodarstvo, poboljšati zdravlje i kvalitetu života, zaštititi prirodu i pritom nikoga ne zapostaviti.
Nakon što je Europski parlament 28. studenog proglasio klimatsku krizu, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je u Bruxellesu otkrila planove Komisije za postizanje klimatske neutralnosti u EU-u do 2050. Vođe klubova zastupnika Europskog parlamenta iznijeli su svoje viđenje o tome kako osigurati da se budući „europski zakon o klimi“ financira i provodi na gospodarski i socijalno uravnoteženi način, a nakon dvosatne rasprave izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans, europski povjerenik koji je zadužen za Zeleni dogovor, odgovarao je na pitanja zastupnika.
- Predsjednica Komisije Ursula Von der Leyen / Foto: © European Union 2019 - Source : EP / JCV - DBA
Ursula Von der Leyen: „Cijena nedjelovanja sa svakom je godinom sve veća“
Europski zeleni plan je strategija za postizanje održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije.
„Europski zeleni plan naša je nova strategija rasta koja daje više nego što oduzima. U planu je opisano kako ćemo preobraziti naš način života i rada te proizvodnje i potrošnje kako bismo zdravije živjeli i inovativnije radili. Svi možemo sudjelovati u tranziciji i imati koristi od mogućnosti koje ona donosi. Ako krenemo prvi i djelujemo brzo, pomoći ćemo našem gospodarstvu da bude svjetski predvodnik. Odlučno smo naumili u tome uspjeti zbog našeg planeta i sveg života na njemu, zbog europske prirodne baštine i biološke raznolikosti, zbog naših šuma i naših mora. Kad ostatku svijeta pokažemo da je moguće biti održiv i konkurentan, moći ćemo uvjeriti druge zemlje da slijede naš primjer.“ – izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Izvršni potpredsjednik Frans Timmermans dodao je: „Proživljavamo klimatsku i ekološku krizu. Europski zeleni plan prilika je za poboljšanje zdravlja i dobrobiti naših građana kroz preobrazbu našega gospodarskog modela. Razradili smo plan kako smanjiti emisije, poboljšati stanje prirodnog okoliša, zaštititi divlje životinje, stvoriti nove gospodarske mogućnosti i poboljšati kvalitetu života naših građana. U tome svi imamo važnu ulogu. Ta će preobrazba obuhvatiti sve industrije i sve zemlje. K tome, naša je odgovornost osigurati da ta tranzicija bude pravedna tranzicija i da u provedbi europskog zelenog plana nitko ne bude zanemaren.“
- Izvršni potpredsjednik Frans Timmermans / Foto: © European Union 2019 - Source : EP / JCV - DBA
Komisija donosi prvi „europski propis o klimi”
Europski zeleni plan sadržava okvirni plan s mjerama za unapređenje učinkovitog iskorištavanja resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo te za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja. U njemu se navode potrebna ulaganja i dostupni financijski alati i objašnjava kako osigurati pravednu i uključivu tranziciju.
Europski zeleni plan obuhvaća sve gospodarske sektore, a posebice promet, energetiku, poljoprivredu, održavanje i gradnju zgrada te industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i kemikalija te IKT.
Kako bi se politička ambicija da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. ugradila u zakonodavstvo, Komisija će u roku od 100 dana predstaviti prvi „europski propis o klimi”. Kako bi ostvarila svoje ambicije u pogledu klime i okoliša, Komisija će predstaviti i strategiju o biološkoj raznolikosti do 2030., novu industrijsku strategiju i akcijski plan za kružno gospodarstvo, strategiju „od polja do stola” za održivu proizvodnju hrane i prijedloge za Europu bez onečišćenja. Odmah će započeti rad na povećanju europskih ciljeva smanjenja emisija do 2030., što će nas staviti u bolji položaj za ostvarenje cilja zacrtanog za 2050.
Za postizanje ciljeva Europskog zelenog plana bit će potrebna znatna ulaganja
Za postizanje trenutačnih ciljeva u području klime i energije do 2030. bit će potrebna dodatna godišnja ulaganja u iznosu od 260 milijardi EUR, odnosno oko 1,5 % BDP-a u 2018. Za ta će ulaganja biti potrebna mobilizacija javnog i privatnog sektora. Komisija će početkom 2020. predstaviti Plan ulaganja za održivu Europu kako bi pomogla osigurati dostatna sredstva za ulaganja. Najmanje 25 % dugoročnog proračuna EU-a trebalo bi biti namijenjeno borbi protiv klimatskih promjena, a Europska investicijska banka, Europska banka za klimu, pružit će dodatnu potporu. Kako bi privatni sektor pridonio financiranju zelene tranzicije, Komisija će 2020. predstaviti strategiju zelenog financiranja.
Borba protiv klimatskih promjena i uništavanja okoliša zajednički su ciljevi, ali sve regije i države članice nemaju istu polaznu točku. Mehanizam za pravednu tranziciju poslužit će za potporu onim regijama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na aktivnosti s vrlo visokim emisijama ugljika. Podupirat će građane koji su najosjetljiviji na tranziciju osiguravanjem pristupa programima prekvalifikacije i mogućnostima zapošljavanja u novim gospodarskim sektorima.
Komisija će u ožujku 2020. pokrenuti „sporazum o klimi” kako bi građani mogli aktivno sudjelovati u osmišljavanju novih mjera, razmjeni informacija, pokretanju lokalnih aktivnosti i predstavljanju rješenja koja se mogu primijeniti i drugdje.
Globalni izazovi klimatskih promjena i uništavanja okoliša zahtijevaju globalni odgovor. EU će i dalje promicati svoje ekološke ciljeve i standarde u okviru UN-ovih konvencija o biološkoj raznolikosti i o klimi te jačati svoju zelenu diplomaciju. Sastanci skupina G7 i G20, međunarodne konvencije i bilateralni odnosi bit će prilika da i druge potaknemo na pojačane napore u tom području. Nadalje, EU će koristiti svoju trgovinsku politiku za osiguravanje održivosti te će graditi partnerstva sa svojim susjedima na Balkanu i u Africi kako bi im pomogao u tranziciji.
Komisija poziva Europski parlament i Europsko vijeće da podrže ambiciju Komisije za budućnost gospodarstva i okoliša u Europi te da pomognu da se ona ostvari, a Europski parlament će na planove Komisije odgovoriti usvajanjem rezolucije na plenarnoj sjednici od 13. do 16. siječnja 2020.
Klimatske promjene i propadanje okoliša prijetnja su egzistenciji Europe i svijeta
Europa treba novu strategiju rasta kojom se Unija pretvara u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova, u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa i u kojem nijedna osoba ni mjesto nisu zanemareni.
Europska unija već je postigla zavidne rezultate u smanjenju emisija stakleničkih plinova uz istodobno održavanje gospodarskog rasta. Emisije su 2018. bile 23 % niže nego 1990., dok je BDP Unije porastao za 61 % u istom razdoblju. No treba napraviti više. EU je zahvaljujući svojem bogatom iskustvu predvodnik u ostvarivanju zelenog i uključivog gospodarstva.
Komunikacijom o zelenom planu uspostavlja se okvir djelovanja u sljedećim mjesecima i godinama. U svojem budućem radu Komisija će se voditi zahtjevima javnosti za djelovanjem i nespornim znanstvenim dokazima koji su najdetaljnije prikazani u izvješćima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama i Međuvladine znanstveno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava te u Globalnim izgledima za resurse i izvješću Europske agencije za okoliš o stanju i izgledima okoliša za 2019. Naši će prijedlozi biti utemeljeni na dokazima te ćemo ih nastojati potvrditi u opsežnim savjetovanjima.
Gotovo svi Europljani (95 %) misle da je zaštita okoliša važna, a njih 77 % smatra da zaštita okoliša može potaknuti gospodarski rast. Rezultati istraživanja Eurobarometra o stavovima građana EU-a o okolišu potvrđuju široku javnu potporu zakonodavstvu u području okoliša na razini EU-a i ideji da EU treba financirati ekološki prihvatljive aktivnosti.
- Foto: © European Union 2019 - Source : EP / JCV - DBA
Prve reakcije zastupnika
Esther de Lange (EPP, Nizozemska) izjavila je da njezin klub zastupnika ima „moralnu obvezu“ štititi planet. „Mi smo posljednja generacija koja to može. Koherentna i konzistentna industrijska politika i ambiciozni zeleni dogovor moraju ići zajedno, povezujući ono najbolje i najpametnije kako bi se došlo do pametnih rješenja. Ako drugi dijelovi svijeta ne prihvate ova pravila, EU bi trebao ponovno razmotriti slobodan pristup europskom tržištu“, zaključila je zastupnica.
„Danas je predstavljen novi model rasta za preobražaj EU-a u pravednije i naprednije društvo. Taj bi se model trebao temeljiti na tri stupa: zelenom stupu za postizanje klimatskih ciljeva, crvenom stupu za osiguravanje snažne socijalne dimenzije zelenog dogovora i financijskog stupa u kojem bi se dugoročnim proračunom EU-a trebalo osigurati dovoljna sredstva za postizanje tih ciljeva.“ – izjavila je Iratxe García (S&D, Španjolska).
„Uspjet ćemo samo ako ovaj izazov pretvorimo u priliku“, rekao je Dacian Ciolos (RE, Rumunjska). „Da bi nam to uspjelo, Europski zeleni plan ne bi trebao nametati nova ograničenja, nego voditi u mobilizaciju društva.“ Pozvao je na to da se u novom zakonu o klimi poveća ambicija EU-a za smanjenje stakleničkih plinova.
Philippe Lamberts (Greens/EFA, Belgija) zatražio je da se EU obveže na to da će do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 65 % te da osigura održive resurse, biološku raznolikost i rješava pitanja zagađenja. „Od Fonda za pravednu tranziciju najviše bi koristi trebali imati oni najpotrebitiji, a poljoprivreda i financijska politika trebaju se u potpunosti revidirati“, kazao je ovaj zastupnik.
Silvia Sardone (ID, Italija) upitala je Komisiju: „Jeste li razmotrili socijalni i gospodarski učinak postizanja klimatske neutralnosti do 2050.?“ Kazala je da postoji „kontradikcija“ između klimatskih ciljeva i trgovinskih sporazuma koje su potpisale zemlje u kojima vladaju niži standardi u pogledu očuvanja okoliša.
Ryszard Legutko (ECR, Poljska) izjavio je da bi Komisija trebala surađivati s državama članicama, koje će o ciljevima za smanjenje emisija raspravljati na sastanku Europskog vijeća. „Pokušava li Komisija preuzeti ovlasti država članica? (...) Vlade ne bi trebalo zaobilaziti kada se radi nečemu tako važnom“, dodao je Legutko.
Manon Aubry (GUE/NGL, Francuska) predložila je alternativni „novi zeleni dogovor“ svog kluba koji bi obuhvaćao poreze na ugljikov dioksid, plastiku i kerozin te obvezujuće mjere za smanjenje emisija za 70 % kako bi se postigla humanija „socijalna i ekološka“ tranzicija.
Europska komisija / Europski parlament / Ekovjesnik