MOJE, TVOJE, NAŠE: Jadran
Petnaesto izdanje manifestacije „Moje, tvoje, naše“ okuplja cijenjene hrvatske znanstvenike, arhitekte i umjetnike
Pod naslovom „Jadran“, petnaesto izdanje manifestacije „Moje, tvoje, naše“ održat će se u organizaciji Drugog mora od 13. do 15. veljače u Filodrammatici (Korzo 28/1, Rijeka), okupljajući stručnjake i umjetnike koji iz različitih perspektiva pristupaju pojedinim aktualnim i budućim problemima Jadranskog mora i priobalja.
- Moje, tvoje, naše - plakat, dizajn Oleg Šuran
Jadran u umjetničkom i znanstvenom fokusu manifestacije Moje, tvoje, naše
„Prema procjenama Svjetske banke, životi milijun ljudi u Hrvatskoj izravno su povezani s Jadranom, kroz sektore turizma, ribarstva i prerade ribe, građevine i prometa. Njihovo djelovanje određuje njihovu percepciju, zbog čega Jadran vide različito: kao more za kupanje koje privlači turiste, kao more koje ulazi u trbuh Europe pa je idealno za razvoj luka, kao more izrazito bogato ribom, ili pak kao more koje nastanjuje petstotinjak endemskih vrsta koje bitno pridonose svjetskoj biološkoj raznolikosti. No, osim činjenice da je Hrvatska ovisna o Jadranu, ništa o Jadranu u Hrvatskoj nije jasno“, stoji u najavi programa.
- Jadranska magistrala, detalj s izložbe Tvoj, moj, naš Jadran (A. Sevšek i D. Gamulin)
Dizajnerski pristup
Festival će započeti otvorenjem izložbe Tvoj, moj, naš Jadran u Galeriji Filodrammatica, u četvrtak 13. veljače u 20 sati. Arhitekt Antun Sevšek i dizajner Damir Gamulin, koji su kao autori prostornog i vizualnog rješenja stalnog postava Memorijalnog centra Lipa pamti osvojili veliku nagradu 52. zagrebačkog salona 2017. godine, predstavit će projekt Jadranska magistrala.
- Antun Sevšek i Damir Gamulin, foto Dizajn.hr
Riječ je o umjetničkom istraživanju koje koristi kartografske i fotoanalitičke metode za prikupljanje podataka o promjenama prostora i života ljudi duž trase poznate priobalne ceste, puštene u promet 1965. godine, koja se u Hrvatskoj proteže od granice sa Slovenijom do granice s Crnom Gorom.
- Oleg Šuran i Ivica Mitrović u društvu skipera, foto Darko Škrobonja
Na izložbi će dva rada predstaviti dizajneri Ivica Mitrović i Oleg Šuran, koji pod praksom radnog naziva „Mediteranski spekulativni pristup“ promišljaju načine na koje bi se rastuće tehnološke, ekonomske i društveno-političke promjene mogle reflektirati u kontekstu mediteranske, jadranske Europe.
- Život nakon turizma, foto Darko Škrobonja
Uzimajući Split kao spekulativnu studiju slučaja, koji se iz turističkog centra u drugoj polovici 21. stoljeća transformirao u centar uzgoja vlasulja kao organizama koji podnose ekstremne klimatske uvjete, projekt Život nakon turizma istražuje moguće alternativne scenarije očekivanih ekstremnih klimatskih budućnosti, istovremeno nudeći metode i alate koji pojedincima i zajednici mogu pomoći u gradnji života nakon katastrofe.
S druge strane, dizajneri se u radu Posljednji mediteranski skiper kroz spekulativnu dizajnersku metodologiju bave rastućim fenomenom automatizacije, predviđajući kako će do 2035. godine strojevi u potpunosti zamijeniti ljude u upravljanju turističkim charter plovilima, čime će zanimanje skipera postati stvar prošlosti.
Izložba nakon otvorenja ostaje otvorena do 28. veljače, radnim danima od 17 do 20 sati.
- Posljednji mediteranski skiper, foto Darko Škrobonja
Prezentacije istaknutih znanstvenika, arhitekata i umjetnika
Sastavljen od četiri panela, diskurzivni dio festivala održat će se 14. i 15. veljače u velikoj dvorani Filodrammatice.
U petak, 14. veljače, program će započeti u 17 sati. Na panelu Društvene transformacije jadranske regije, izlaganja će održati sociolozi Inga Tomić-Koludrović (Rod i razvoj u jadranskoj regiji: slijedi li demodernizacija?) i Mirko Petrić (Pusta zemlja? Globalna dimenzija društvenih procesa u jadranskoj regiji), oboje zaposleni pri Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“ – Područni centar Split i Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Potom će uslijediti panel Utjecaj čovjeka na Jadran, na kojem će prezentacije održati predsjednica Instituta Plavi svijet Jelena Basta (Problem otpada u moru) i viši znanstveni suradnik u Zavodu za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba, Neven Cukrov (Ekološki otisak nautičkog turizma). U posljednjem panelu tog dana, naziva Utjecaj klimatskih promjena na infrastrukturu Jadrana, sudjelovat će znanstvenik Igor Ružić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, s prezentacijom Utjecaj klimatskih promjena na naseljena područja Kvarnera, u kojoj se osvrće na primjere gradova Rijeke, Cresa, Lošinja i naselja Stara Baška, te arhitekt Dinko Peračić iz Platforme 9,81, s prezentacijom Rive i plaže.
Drugi dan diskurzivnog programa, u subotu 15. veljače s početkom u 12 sati, bit će posvećen temi turizma na Jadranu. Arhitektica Miranda Veljačić održat će izlaganje „Hotel Susjedstvo“: decentrirani turizam i društveni razvoj, s naglaskom na problematiku apartmanizacije i divlje gradnje. U izlaganju Hvala, a sad više ništa – slučaj Dubrovnika i Rijeke, medijska umjetnica Katerina Duda fokusirat će se na svoja dva rada koja tematiziraju odnos turizma, grada i lokalne zajednice. Program će zaključiti sociolog Sven Marcelić sa Sveučilišta u Zadru, prezentacijom Privatni smještaj preko internetskih platformi, s naglaskom na sve veći rast privatnog smještaja koji počiva na korištenju internetskih platformi i koji za posljedicu ima iseljavanje stanovništva iz gradskih povijesnih jezgri, kao i poskupljenje smještaja i cijena stanova u jadranskim gradovima.
- Moje, tvoje, naše - Jadran, foto Drugo more
Svi programi održat će se na hrvatskom jeziku, a ulaz je slobodan. Više informacija o izložbi, prezentacijama i govornicima doznajte na internetskoj stranici Drugog mora.
Program su podržali Zaklada Kultura nova, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Rijeka – Odjel za kulturu. Prostorima Palacha i Filodrammatice upravlja Savez udruga Molekula.
Drugo more / Ekovjesnik