„Grad koji pedalira je zdravi grad!“
Automobilski promet se tijekom petogodišnjeg mandata pariške gradonačelnice Anne Hidalgo smanjio za 19 %
Tako tvrdi francuski ekonomist i urbanist Frédéric Héran koji zagovara prijelaz na ekološki prihvatljive vrste prijevoza u gradovima. Unatoč pokušajima osporavanja provedbe planova održive mobilnosti, pa tako i što veće zastupljenosti bicikla, Héran vjeruje kako je u Parizu i drugim europskim gradovima već dovoljno razvijena svijest o nužnosti prelaska na „zelenu“ mobilnost.
U Hrvatskoj smo svjedočili višemjesečnoj trakavici oko kontroverznih i štetnih izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba, kojim su se, u korist pojedinaca i interesnih skupina, namjeravale prenamijeniti vrijedne gradske površine i zemljišta. Između ostalog, to je podrazumijevalo uništenje Velesajma i Hipodroma, veliku gradnju na zelenim površinama uz Savu, kao i povećanje količine izgradnje u donjogradskim blokovima, gradnju novih javnih garaža u najužem gradskom središtu i stvaranje dodatnih prometnih gužvi. Takav GUP, naravno, ne odgovara stvarnim potrebama građana i građanki te nimalo ne rješava prometne probleme glavnog hrvatskog grada, a još manje odgovara na goruća pitanja prilagodbe klimatskim promjenama.
- Creative Commons / Nuno Lopes / Pixabay
Za razliku od dugogodišnjeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, pariška gradonačelnica Anne Hidalgo posvetila se borbi protiv automobilskog prometa, što joj je tijekom prvog petogodišnjeg mandata bio jedan od najvećih prioriteta. Zahvaljujući tome, automobilski se promet na pariškim prometnicama smanjio za 8 % samo u 2019. godini, iako se ovaj rekordan pad može objasniti brojnim gradilištima u glavnom francuskom gradu, ali i istodobnim povećavanjem prometnih gužvi.
Ograničenje automobilskog prometa kao važna mjera u borbi protiv onečišćenja zraka bio je jedan od glavnih ciljeva Anne Hidalgo koja je kao kandidatkinja Socijalističke stranke (Parti Socialiste - PS) 5. travnja 2014. godine izabrana za prvu ženu na čelu francuske metropole. Hidalgo se tijekom proteklih pet godina odlučno borila za uvođenje brojnih mjera protiv onečišćenja zraka i ograničavanje automobilskog prometa te intenzivnim ozelenjavanjem grada, širenjem pješačkih zona i izgradnjom mreže biciklističkih staza uvelike promijenila izgled grada. Sve su to ciljevi koje naglašava tijekom trenutne kampanje uoči općinskih izbora u ožujku, a koje namjerava intenzivirati u slučaju ponovnog izbora. Hidalgo tvrdi da Pariz želi pretvoriti u glavni grad biciklizma do 2024. godine kada je francuska metropola domaćin Ljetnih olimpijskih igara.
Kao nasljednica Bertranda Delanoëa, gradonačelnika Pariza od 2001.-2014. godine, Hidalgo je na području biciklizma postigla uistinu značajne rezultate. Kako se navodi u dokumentu gradskog odjela za ceste i promet koji je dnevnik Les Echos dobio u uvid, udio automobilskog prometa je prošle godine u Parizu pao za 8,1 %.
- Prema podacima pariške gradske uprave, u prosincu 2019. je gotovo izjednačeno prometovanje biciklima i automobilima / Foto: Ville de Paris/Twitter
Vrijeme pravog procvata biciklizma tek dolazi
Kao što smo već ranije izvijestili, velik porast korištenja bicikala u glavnom gradu Francuske objašnjava se izbjegavanjem prometnih gužvi i zasićenjem javnim prijevozom, ali i sve višom ekološkom sviješću građanki i građana Pariza. Bicikl postaje sve popularnije pariško prijevozno sredstvo, i to posebno za prijevoz Parižanki i Parižana na posao i s posla. Da je tome uistinu tako, potvrđuju i najnoviji podaci o rekordnom smanjenju automobilskog prometa otkada se na pariškim prometnicama prati sve većim brojem instaliranih brojača prometa.
Od početka prosinca 2019. kada je započeo prosvjed protiv mirovinske reforme, koji je u Parizu posebno obilježen kaosom u javnom prijevozu, mnogi stanovnici regije Île-de-France odlučili su se koristiti biciklom. Naglo je porastao i broj korisnika sustava javnih bicikala Vélib, koji je u tom mjesecu bio dva do tri puta veći od uobičajenog.
Prema podacima Grada Pariza, gradskim prometnicama je u prosincu 2019. cirkulirao gotovo izjednačen broj bicikala i automobila. Gradska uprava je tada predočila najnovije podatke prema kojima je, primjerice, samo na frekventnom bulevaru Voltaire ostvareno znatno smanjenje automobilskog prometa uz veliki porast korištenja bicikala.
Navedeni podaci mogli su biti i bolji da štrajk u javnom prijevozu (SNCF i RATP) nije natjerao stanovnike Pariza i regije Île-de-France da ponovno pokrenu svoje automobile.
- Nova biciklistička staza duž ulice Rue de Rivoli prolazi pored Gradske vijećnice / Foto: Ville de Paris
Veliki radovi
„U Parizu je tako dramatično opadanje prometa automobila vrlo rijetko, a posebno u godini u kojoj nije bilo većih previranja u pogledu javnog prijevoza u Île-de-Franceu, s izuzetkom reorganizacije autobusne mreže i proširenja tramvajskih linija (T1 i T4)”, izjavio je Sébastien Marrec, doktorand na studiju urbanizma i prostornog planiranja na Sveučilištu Rennes II, zaposlen u Gradu Parizu.
Ovaj pad prometovanja automobilom uzima u obzir samo putovanja unutar Pariza te isključuje obilaznicu Périphérique koja okružuje francusku metropolu.
Pad automobilskog prometa može se objasniti provedbom brojnih projekata koji su se u Parizu odvijali posljednjih mjeseci. Otvoreno je nekoliko novih biciklističkih staza i to duž glavnih prometnih arterija grada (bulevari Sébastopol, Rivoli, Voltaire i dr.), a obnovljeno je i nekoliko velikih gradskih trgova na kojima je reduciran broj prometnih traka (Bastille, Nation, Gambetta, Maillot i dr.).
Također, najavljuju se novi projekti poput velike obnove Elizejskih poljana (Les Champs-Élysées), na kojoj se do 2030. godine planira prepoloviti broj prometnih traka uz uređenje biciklističkih staza, proširenje pješačkih površina i sadnju više od tisuću stabala.
- Od sadašnjih 11 prometnih traka na pariškom trgu Place de l'Etoile trebalo bi ostati (samo) sedam, i to uz puno više drveća i zelenih površina. Elizejske poljane (Les Champs-Élysées) bi do 2030. trebale postati „Poljane mogućnosti“. / Izvor: PCA-STREAM
Povećanje prometnih gužvi
Ova velika preobrazba Pariza, koju redovito kritizira Rachida Dati, kandidatkinja Republikanaca (Les Républicains - LR) za gradonačelnicu Pariza, ipak bi mogla odvratiti vozače od korištenja automobila. Kao najvažniji argument navodi se povećanje prometnih gužvi: njihova prosječna razina porasla je za tri boda, odnosno na 39 % prema Tom-Tom indeksu. Nije nevažno napomenuti kako francuska metropola i njena aglomeracija i dalje nose titulu najnapučenijeg urbanog područja u Francuskoj, ispred Marseillea i Bordeauxa.
Pored već navedenog pada iz 2019., automobilski promet je tijekom petogodišnjeg mandata Anne Hidalgo pao za 19 %. No, smanjenje i dinamika opadanja automobilskog prometa u Parizu ipak ima nešto dužu povijest, a zanimljivo je da su ga pokrenule političke opcije koje snažno kritiziraju sadašnju gradonačelnicu.
„Borbu protiv automobila u Parizu započeli su desničari“, rekao je ekonomist i urbanist Frédéric Héran, autor knjige „Povratak bicikla - Razvoj urbanog prijevoza u Europi od 1817.-2050.“, koji tvrdi kako će bicikl i druge održive vrste prijevoza uskoro prevladati u svim europskim i svjetskim gradovima.
„Očigledno je da smo danas u fazi napuštanja ideje 'svuda automobilom' prema kojoj su automobili imali apsolutni prioritet u prijevozu u svim okolnostima. Svi gradovi na svijetu sudjeluju u ovom prijelazu, koji ja nazivam eko-mobilnim.“ kaže Héran i dodaje: „U Parizu o tome svjedoče vrlo pouzdane brojke, točnije službeni podaci o prometu na glavnim cestama koji u osnovi ističu sljedeće: od 1991. do 2015. godine broj osoba koje koriste automobile smanjio se za čak 45 %. Prilično ohrabruje pad s 23 % na 13 % udjela u ukupnom broju prometovanja, uključujući korištenje podzemne željeznice, autobusnog prijevoza, pješačenje i dr.“
- Montmartre / Creative Commons / JOHN TOWNER on Unsplash
Automobilski promet prepolovljen u 30 godina
„Jacques Chirac (gradonačelnik Pariza od 1977.-1995. i predsjednik Francuske Republike od 1995.-2007.) napravio je prvi korak postavljanjem stupova na pločnicima kako bi spriječio vlasnike automobila da tamo parkiraju. Tijekom mandata gradonačelnika Jeana Tiberija promet automobila smanjen je za 9 % između 1995. i 2001.“, navodi Héran.
Međutim, rekord još uvijek drži Bertrand Delanoë (PS), koji je tijekom svog prvog mandata (od 2001.-2008.) uspio smanjiti automobilski promet za 21 %.
Automobilski promet se tako u Parizu od 1992. godine smanjio za ukupno 52 %. Osim toga, „brzina prometa na pariškim ulicama smanjila se s 20,9 na 13,9 km/h“, naglašava Frédéric Héran. To upućuje na zaključak da je bicikl u Parizu ipak brže prijevozno sredstvo, a brzina mu prema proračunima Agencije za upravljanje okolišem i energijom Ademe (Agence de l'Environnement et de la Maîtrise de l'Énergie) iznosi 15 km/h.
Prijelaz na korištenje održivih oblika mobilnosti je neminovnost, što nam potvrđuju primjeri Pariza i drugih europskih gradova, a posebno nama bližeg Beča, čija se gradska uprava već godinama zalaže za smanjenje emisije ugljikovog dioksida i automobilskog prometa konstantnim poboljšavanjem mreže javnog prijevoza te izgradnjom mreže biciklističkih staza.
Trebamo li učiti na njihovim primjerima ili ćemo dopustiti totalni prometni kaos u središtu Zagreba i drugim hrvatskim gradovima? Građanke i građani Zagreba su na sve brojnijim prosvjedima poručili što misle o namjerama sadašnje gradske uprave, a pravi odgovor trebao bi uslijediti na sljedećim (lokalnim) izborima.
S.F. / Ekovjesnik