Kako bi izgledao svijet bez tigrova?
Dana 29. srpnja obilježava se Svjetski dan tigrova
Svjetski dan tigrova obilježava se od 2010. godine s ciljem podizanja svijesti o potrebi očuvanja ovih predivnih životinja te zaštite njihovih prirodnih staništa.
Od gotovo stotinu tisuća ovih divnih prugastih velikih mačaka koliko ih je početkom prošlog stoljeća bilo na svijetu, zbog krivolova i konstantnog uništavanja njihovih staništa, 2010. godinu dočekalo je jedva pet posto, odnosno svega 3.200 jedinki!
Deset godina kasnije, na Svjetski dan tigrova, zahvaljujući vladama zemalja u kojima obitavaju, stanovništvu tih i brojnih drugih zemalja, upraviteljima zaštićenih područjima i zaštitarima prirode, na svijetu ih ima nešto više. Njihov broj popeo se na 3.890 jedinki.
Napredak je vidljiv, ali opasnost od izumiranja tigrova i dalje postoji. Zapravo, veća je nego ikad prije, tvrdi Svjetski fond za prirodu (WWF). Najveći broj tigrova strada od zamki napravljenih od najlona, užeta ili žice. To je najjednostavnija, ali i najbrutalnija metoda lova, a u zaštićenim područjima Laosa, Vijetnama i Kambodže pronađeno ih je 12,3 milijuna! Sasvim tiho i neprimjetno divlji svijet dovode do istrebljenja.
Tigar (Panthera tigris) je iznimno ugrožena vrsta i kada se uhvati u zamku, nema mu spasa. Ugiba polako, a ako je riječ o tigrici, vrlo vjerojatno će stradati i njeni nemoćni mladunci. Zbog tih zamki nestaju cijele obitelji tigrova.
Svjetski fond za prirodu surađuje s lokalnim stanovništvom koje se uključuje u rješavanje ove velike krize, a s vladama azijskih zemalja radi na promjenama zakona. Također, organizacija je izravno uključena i u sprječavanje krivolova i ilegalne trgovine ovim divljim životinjama koja je, pokazalo se, izuzetno opasna za ljude.
Udvostručavanje broja tigrova do 2022. godine je cilj koji je Svjetski fond za prirodu postavio zajedno s 13 vlada azijskih zemalja i predstavlja najambiciozniji cilj u očuvanju jedne životinjske vrste na svijetu. Svojim donacijama možete pomoći u očuvanju tigra i omogućiti da njihova rika i dalje odjekuje divljinom jugoistočne Azije.
WWF Adria / Ekovjesnik