Vrataruša II zaustavljena na Visokom upravnom sudu

Europska komisija upozorila je RH da sustavno loše primjenjuje Direktivu o staništima te ocijenila da postoje problemi vezani uz postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu

Nakon gotovo tri godine spora Udruga BIOM uspjela je sudski poništiti rješenje kojim je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike htjelo osloboditi investitora obveze izrade studije utjecaja na okoliš u projektu vjetroelektrane Vrataruša II kod Senja.

Visoki upravni sud je poništio rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE)  da za vjetroelektranu Vrataruša II, snage 24 MW, koja se planira kraj grada Senja, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i da nije potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Presudom Visokog upravnog suda iz srpnja 2020., koja je tužitelju Udruzi BIOM dostavljena ovoga tjedna, okončan je gotovo tri godine dug spor između BIOM-a i MZOE-a.

Podsjetimo, Udruga BIOM je krajem 2017. podnijela tužbu protiv rješenja MZOE-a za projekt Vrataruša II koja je odbijena presudom Upravnog suda u Rijeci. Nakon toga je BIOM uložio žalbu na presudu riječkog suda Visokom upravnom sudu. Žalba je nakon dvije godine riješena u korist Udruge BIOM.

Bez utvrđenih mogućih utjecaja na zaštićene ptice

BIOM je na obje sudske instance ukazivao na značajne nedostatke u provedenim postupcima ocjene utjecaja za Vratarušu II., osobito na činjenice da nisu točno utvrđeni mogući utjecaji vjetroelektrane na bjeloglave supove i sure orlove, koji se gnijezde ili se hrane na planiranoj lokaciji vjetroelektrane. Radi se o strogo zaštićenim pticama i rijetkim grabljivicama čija populacija stagnira u Hrvatskoj.

Visoki upravni sud je potvrdio argumentaciju BIOM-a da nisu ocijenjeni kumulativni utjecaji vjetroelektrane Vrataruša II. sa susjednom vjetroelektranom Senj koja se nalazi na dva kilometra zračne udaljenosti. Prema zaključku Visokog upravnog suda, navedeni nedostatak, na koji je BIOM ukazivao još u tužbi, propustio je ispraviti prvostupanjski sud. Također, Visoki upravni sud je utvrdio da nisu točni navodi Ministarstva kako su ipak ocijenjeni kumulativni utjecaji, unatoč ponovljenim tvrdnjama predstavnika Ministarstva u parnici.

Iz BIOM-a ističu da su uz MZOE na sudu morali pobijediti i veliki odvjetnički ured iz Zagreba koji je zastupao investitora i zbog čega je udruga bila izložena riziku velikih novčanih troškova u slučaju da izgubi parnicu, što se nasreću nije dogodilo.

Paralelno s ovom parnicom, BIOM je za Vratarušu II. morao voditi postupak protiv MZOE-a i pred Povjerenikom za informiranje. Kao i u slučaju vjetroelektrane Krš-Pađene, MZOE je odbijao dostaviti stručna mišljenja svojih tijela te je prvo odbio postupiti po rješenju Povjerenice za informiranje, a zatim je tužio povjerenicu pred Visokim upravnim sudom i izgubio.

U dvije godine pet projekata oslobođeno zakonske obveze provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš

„Sve naše argumente koje smo predali nakon što su nam temeljem rješenja Povjerenice dostavljena mišljenja stručnih tijela MZOE, Upravni sud u Rijeci je odbio kao nepravovremene, iako stvarno nismo imali mogućnost da ih ranije iznesemo, budući da nam je MZOE odbijao dostaviti te dokumente. Na to smo više puta ukazali sudu u Rijeci, a na što se taj sud oglušio”, kaže Gligor Radečić, pravnik u Udruzi BIOM.

„Zadovoljni smo ovom presudom, ali nas žalosti što isti ovi argumenti u pravilu ne prolaze na našim sudovima, zbog čega smo se i morali obratiti Europskoj komisiji, koja je onda umjesto naših sudova morala sankcionirati hrvatske propuste u ocjeni utjecaja vjetroelektrana”, kaže Željka Rajković, direktorica Udruge BIOM.

„Naš cilj nije zaustaviti investicije u obnovljive izvore energije već osigurati pravilne i zakonite postupke ocjene utjecaja u kojima se ne pogoduje investitorima na štetu prirode. Ako se opetovano zanemaruje svrha ovih postupaka i dopušta da se projekti 'puštaju' na temelju podataka upitne kvalitete, ove postupke se svodi na samo još jedan birokratski korak koji investitori moraju zadovoljiti”, zaključuje Željka Rajković.

Inače, kako se ističe u priopćenju, Udruga BIOM je Europskoj komisiji ukazala da je u zadnje dvije godine Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pet projekata vjetroelektrana oslobodilo zakonske obveze provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš čime je Hrvatska povrijedila pravnu stečevinu Europske unije.

Europska komisija je 2019. počela istraživati sustavne probleme prilikom okolišnih postupaka vezanih za vjetroelektrane te je u svibnju 2020. pokrenula prvi službeni korak u postupku protiv Republike Hrvatske. Kako upozorava Europska komisija, Republika Hrvatska sustavno loše primjenjuje Direktivu o staništima te postoje problemi vezani uz postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Komisija je stoga Hrvatskoj uputila službenu opomenu, nakon čega Hrvatska ima četiri mjeseca da ukloni nedostatke koje je utvrdila Komisija.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Sud odbio žalbu protiv VE Senj koja je veća od sporne VE Krš-Pađene

Visoki upravni sud odbacio je žalbu udruga Biom, Sunce i Zelena akcija protiv projekta VE Senj. Na ovaj način su okončani sporovi koji traju više od sedam godina između Ministarstva zaštite okoliša i energetike i udruge Biom oko tri projekta izgradnje vjetroelektrane Senj na području ekološke mreže Natura 2000 u blizini grada Senja, javljaju iz udruge Biom kojoj je koncem kolovoza dostavljena odluka Visokog upravnog suda.

Hrvatska ne odustaje od kršenja EU zakona u slučaju vjetroelektrana

U najnovijoj objavi Europske komisije kojom se obavještava javnost o povredi EU zakonodavstva od strane pojedinih članica EU-a, našla se i Hrvatska. U slučaju Hrvatske, EK ukazuje kako Hrvatska nije pravilno primijenila Direktivu o staništima prilikom odobravanja izmjena za pojedine projekte vjetroelektrana, priopćili su iz Udruge BIOM.

Lički trovatelj osumnjičen za kaznena djela protiv okoliša

Povodom okončanja kriminalističke istrage i podizanja kaznene prijave u slučaju trovanja zaštićenih divljih životinja koji se dogodio ovog siječnja u Lici, Udruga Biom pozdravlja rad i suradnju svih institucija koje su se uključile u progon trovatelja. 52-godišnjeg hrvatskog državljanina sumnjiči se da je u cilju uništavanja divljih životinja, na lešine koje su mu poslužile za mamac, postavio otrov od kojeg su uginule divlje životinje, među kojima i zaštićene vrste.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER