Lički trovatelj osumnjičen za kaznena djela protiv okoliša

Lovci, ekolozi, veterinari i policija zajedno protiv trovanja divljih životinja

Povodom okončanja kriminalističke istrage i podizanja kaznene prijave u slučaju trovanja zaštićenih divljih životinja koji se dogodio ovog siječnja u Lici, Udruga Biom pozdravlja rad i suradnju svih institucija koje su se uključile u progon trovatelja. 52-godišnjeg hrvatskog državljanina sumnjiči se da je na području Gračaca u cilju uništavanja divljih životinja, na lešine koje su mu poslužile za mamac, postavio otrov od kojeg su uginule divlje životinje, među kojima i zaštićene vrste.

Svaki otrovni mamac je u prirodi ozbiljan rizik za divlje i domaće životinje. Netko tko želi trovati lisicu, ubit će namjerno ili nenamjerno susjedovog psa, vuka, čaglja, orla, škanjca, gavrana i puno više sitnih ili velikih životinja. Štoviše, otrov se može širiti nekontrolirano na veliko područje i počiniti ogromne štete za bioraznolikost, ističu u Udruzi Biom. Ipak, započeta suradnja udruga, veterinara, državnih službenika i lovaca konačno daje rezultate u nalaženju i kažnjavanju zločina protiv prirode.

Naime, policija u Gračacu je proteklog tjedna izvijestila kako je dovršila kriminalističko istraživanje i podnijela kaznenu prijavu protiv 52-godišnjeg hrvatskog državljanina kojeg se sumnjiči za kaznena djela protiv okoliša. On je na području Gračaca u više navrata postavio otrov na lešine domaćih životinja u cilju uništavanja divljih životinja te su zbog tih otrovnih mamaca uginuli vukovi, lisica i suri orao.

Istraga je pokrenuta nakon što su u subotu 18. siječnja 2020. lokalni lovci na području Mazina u Lici pronašli lešine vuka i lisice, a u blizini i dva mrtva teleta, za koja je utvrđeno da su postavljeni kao otrovni mamci. Na poziv, lovoovlašteniku su se pridružili zaposlenici Bioma, koji su obavijestili inspekciju zaštite prirode i veterinarsku inspekciju Državnog inspektorata, policiju i članove Interventnog tima za vuka i risa pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, JU Natura Jadera, Laboratorij za forenziku Veterinarskog fakulteta u Zagrebu te javnost. Dva tjedna kasnije zaposlenici Bioma su gotovo na istom mjestu našli uginulu jedinku surog orla i još jedan otrovni mamac o čemu su ponovno obaviještene nadležne službe.

„Uspjeh istrage policije u Gračacu je iznimno značajan, ako se uzme u obzir da u Republici Hrvatskoj unutar MUP-a ne postoji niti jedna služba, odjel ili barem pojedinci koji se posebno bave zločinima protiv prirode. Takve službe, poput britanskog NWCU-a, španjolske SEPRONA-e te talijanske CUFAA-e, postoje u većini drugih europskih zemalja. Ipak, unatoč nepostojanju takvih institucija u Hrvatskoj, ovaj slučaj imao je potporu Državnog inspektorata, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Centra „Ivan Vučetić“, Veterinarskog fakulteta, Centra za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta i drugih tijela, te nije ostao samo u ladicama. Iako nesretni zbog otrovanih životinja, radosni smo da je i naš rad doprinio koordinaciji svih uključenih“, napominje Vedran Lucić, suradnik za zaštitu prirode iz Udruge Biom.

Trovanje je zabranjeno u svim zemljama Europe još od 1980-ih, kako zbog dobrobiti samih životinja i prirode, tako i zbog sigurnosti ljudi, posebice djece. Prema dosadašnjima saznanjima, najčešće korišteni otrovi u Hrvatskoj su karbofuran i metomil. Čak i najmanja količina karbofurana može usmrtiti ljude koji dođu u kontakt s njim te je odavno zabranjen u EU.

Otrov može počiniti nepovratne štete u divljem svijetu. Na taj način su u Hrvatskoj izumrle dvije vrste supa. Strvinari su efikasno uklanjali lešine iz prirode i time nas štitili od bjesnoće, antraksa i drugih zaraznih bolesti. Godine namjernog trovanja vukova, medvjeda, čagljeva i pasa rezultirale su time da su sup starješina i crkavica izumrli u Hrvatskoj. Zadnja vrsta - bjeloglavi sup – isto je ugrožena. 

„Ovaj slučaj trovanja pokazuje da trovači mogu biti otkriveni, a nadamo se i kažnjeni. Sa svakim novim trovanjem divljih životinja iskustvo naših institucija u otkrivanju počinitelja raste kao i motivacija da se trovanju divljih životinja stane na kraj. Naravno, sada je na pravosuđu da to procesuira te se nadamo da nedostatak sudaca koji su dodatno educirani o zločinima protiv prirode neće utjecati na ishode ovih procesa“, zaključio je Vedran Lucić iz Bioma.

Pozitivno je da razni dionici - ekolozi, lovci, veterinari, čuvari prirode, državna inspekcija i policija mogu surađivati u borbi protiv trovanja divljih životinja, a za očuvanje naše zajedničke prirodne baštine.

  • Ekovjesnik
Udruga Biom jedna je od vodećih organizacija civilnog društva za zaštitu prirode u Hrvatskoj i predstavnik BirdLifea u Hrvatskoj. Misija udruge je očuvanje bioraznolikosti zbog dobrobiti prirode i društva. Bavi se zaštitom divljih ptica te drugih vrsta i staništa, borbom protiv krivolova i drugih opasnosti za živi svijet, okuplja zaljubljenike u prirodu, organizira volontiranja, educira djecu, mlade i odrasle, provodi istraživanja te zagovara promjene koje pozitivno utječu na živi svijet. Svojim aktivnostima nastoji popularizirati znanost i širiti svijest o važnosti individualnog doprinosa očuvanju prirode.

VEZANE VIJESTI

Lisica Fox Trot je nova maskota pariške zračne luke Orly

Proteklih dana jedna je francuska lisica postala prava zvijezda društvenih mreža. Vijest o lisici Fox Trot, nastanjenoj u pariškoj zračnoj luci Orly, ubrzo se proširila i medijima zahvaljujući fotografijama koje je krajem prošlog tjedna snimio Airbusov mehaničar Guillaume Isselin.

Vrataruša II zaustavljena na Visokom upravnom sudu

Nakon gotovo tri godine spora Udruga BIOM uspjela je sudski poništiti rješenje kojim je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike htjelo osloboditi investitora obveze izrade studije utjecaja na okoliš u projektu vjetroelektrane Vrataruša II kod Senja.

Europski parlament usvojio prošireni popis kaznenih djela protiv okoliša i sankcije

Novi popis kaznenih djela protiv okoliša uključuje nezakonitu trgovinu drvnom sirovinom i iscrpljivanje vodnih resursa. Pojedina kaznena djela kažnjavat će se zatvorskom kaznom do 10 godina, a predviđene su i novčane kazne za poduzeća u iznosu do tri ili pet posto ostvarenog prometa na svjetskoj razini, odnosno 24 ili 40 milijuna eura.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER