Kako je Covid-19 diljem Europe potaknuo ulaganja u biciklističku infrastrukturu
Dokad će hrvatski biciklisti (i pješaci) biti drugorazredni građani?
Pojedine europske zemlje godinama su davale prednost biciklizmu te u biciklističku infrastrukturu ulagale velika financijska sredstva. Nizozemska i Danska dva su najistaknutija primjera i prave biciklističke velesile u kojima nije čudno da se nizozemski premijer na posao vozi biciklom te da bicikle javno koriste i članovi danske kraljevske obitelji. No, pandemija Covid-19 ipak je prisilila i druge europske zemlje da slijede njihov primjer.
Bicikl je kao jeftino i ekonomično prijevozno sredstvo danas najpopularnije i najčešće korišteno upravo u najbogatijim i najuređenijim zemljama zapadne Europe, a pandemija Covid-19 donijela je i ubrzala pravu biciklističku revoluciju u većini europskih i svjetskih zemalja. Tako se, primjerice, prodaja bicikala u ožujku 2020. samo u SAD-u povećala za 66-121 % (od toga je prodaja električnih bicikala porasla čak 85 %), dok je prodaja dječjih bicikala porasla za 59 %.
S popuštanjem mjera suzbijanja prvog vala zaraze koronavirusom, velik broj europskih metropola svoja je središta namijenio isključivo prometovanju autobusa te pješaka i biciklista. Najveći gradovi poput Londona, Pariza i Milana izvršili su novu prometnu regulaciju i prenamijenili prometne trake za uređenje privremenih biciklističkih staza, tzv. Pop-up Bike Lanes, od kojih će, kako je nedavno potvrđeno, one u Parizu postati trajne.
„Kako se mjere ograničenja postupno smanjuju, trebat ćemo uložiti dosta truda u održavanje sigurnog razmaka u javnom prijevozu i na ulicama. Zbog toga pješacima i biciklistima olakšavamo kretanje stvaranjem jedne od najvećih zona bez automobila na svijetu. Osim toga, time će se poboljšati kvaliteta zraka. Naš oporavak mora biti zelen i održiv, tako da zdravstvenu krizu ne zamijenimo drugom“, napisao je londonski gradonačelnik Sadiq Khan u objavi na Twitteru.
- Pariška gradonačelnica Anne Hidalgo potvrdila je da se automobilski promet neće vratiti na središnju parišku „žilu kucavicu“ rue de Rivoli / Foto: Christophe Najdovski / Twitter
Rasterećenje javnog prijevoza
Stanovnici velikih gradova izbjegavaju prenapučene sustave javnog prijevoza i sve više koriste bicikle, što je u prvoj polovici ove pandemijske godine čak rezultiralo nestašicom bicikala u trgovinama. No, osim povećanja obujma poslovanja proizvođača bicikala, velik broj nacionalnih i lokalnih vlasti krenuo je s pojačanim ulaganjem u infrastrukturu te poticajima za građanstvo koji su bili potrebni za ovaj nagli biciklistički procvat.
Ulaže se tako u proširenje postojeće mreže biciklističkih staza, uvode se tzv. „zone susreta“, ali i područja s potpunom zabranom automobilskog prometa te provode mjere smirivanje prometa i šire pločnici. Ove i slične aktivnosti najavilo je i provelo 37 od 94 najveća grada na području EU-a, odnosno 17 od 47 europskih glavnih gradova, a kako navodi tvrtka Statista, specijalizirana za podatke o tržištu i navikama potrošačima, od izbijanja pandemije Covid-19 u izgradnju biciklističke infrastrukture širom Europe utrošeno je više od milijardu eura te je do sada uređeno više od tisuću kilometara novih biciklističkih staza.
-
Izvor: Europska biciklistička federacija (European Cyclists' Federation)
Koje zemlje su potrošile najviše novca za potporu svojim biciklistima/cama?
Podaci Europske federacije biciklista otkrivaju nam koje su zemlje tijekom pandemije najviše uložile u razvoj biciklističke infrastrukture te općenito u potpore biciklistima. Finska je tako potrošila 7,76 eura po osobi, najviše od svih europskih zemalja, a slijede Italija (5,04 eura po osobi) i Francuska (4,91 eura po osobi). Ujedinjeno Kraljevstvo uložilo je 4,8 eura po stanovniku, Litva 2,61, Belgija 0,55, Danska 0,46 i Portugal 0,29 eura.
Kad se govori o ukupnim iznosima financijskih ulaganja, Ujedinjeno Kraljevstvo je u biciklizam uložilo preko 326 milijuna eura, odnosno 298 milijuna eura u izgradnju infrastrukture i 28 milijuna za potpore građanstvu, odnosno za kupovinu novih i popravak starih bicikala. Francuska je uložila 320 milijuna eura (300 mil./20 mil. eura), Italija 305 milijuna eura (115 mil./190 mil. eura), dok je finski ukupno uloženi iznos sredstava u izgradnju biciklističke infrastrukture dosegao 43 milijuna eura.
- Milanski plan „Strade aperte“ („Otvorene ceste“) provodi se s ciljem suzbijanja zaraze te omogućavanja normalnog odvijanja prometa, i to onog koji posljednje vrijeme bilježi najveći porast – biciklističkog i pješačkog, te trenutno predstavlja jedan od najambicioznijih europskih biciklističkih i pješačkih programa. / Izvor: Agenzia Mobilità Ambiente e Territorio (AMAT) / Comune di Milano
Koji su gradovi predvodnici u razvoju biciklizma?
Naravno, najavljene mjere nisu u svim europskim gradovima rezultirale i njihovom uspješnom te potpunom provedbom, no neke su europske metropole i veći gradovi u tome bili posebno efikasni.
Među gradovima koji su tijekom pandemije izgradili najveći broj kilometara biciklističkih staza izdvajaju se Pariz, London, Berlin i Barcelona, no među uspješnijima je i Bruxelles u kojem je pored 15,9 km novih biciklističkih staza, promet smiren duž 23,4 km te uvedena zabrana automobilskog prometa na 5,15 km prometnica. U francuskom Lyonu izgrađeno je nešto više od 14 km biciklističkih staza, a promet je smiren na gotovo 25 km prometnica, španjolska Granada je provela mjere smirivanja prometa duž čak 60 km prometnica, dok je Luxembourg uveo zabranu prometa na gotovo 56 km. Susjedna Budimpešta je tijekom proteklih mjeseci uspjela izgraditi gotovo 10 km novih biciklističkih staza, a promet je zabranila na gotovo 4 km prometnica.
- Pandemija Covid-19 u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima nije donijela pravu biciklističku revoluciju kao u većini (velikih) europskih gradova. / Pixabay
Ovim podacima nisu obuhvaćeni Zagreb i ostali hrvatski gradovi, no kao što je poznato hrvatski glavni grad za razliku od drugih europskih metropola nije proveo mjere prilagodbe prometa uvjetima zdravstvene krize ili eventualno proširio donjogradsku pješačku zonu. Pandemija Covid-19 (bila) je izvrsna prilika da Zagreb svojim građanima/kama, prvenstveno pješacima i biciklistima, u dodatno otežanim uvjetima kretanja pored potresom oštećenih zgrada omogući sigurno kretanje te poštovanje mjera fizičkog distanciranja. No, kako to obično biva u našim krajevima, izgubili smo još jednu priliku za unapređenje biciklizma i općenito kvalitete života.
S.F. / Ekovjesnik