Središnji dio Londona postaje najveća zona bez automobila na svijetu
S popuštanjem mjera suzbijanja zaraze koronavirusom velik dio londonskog središta namjenjuje se isključivo prometovanju autobusa te pješaka i biciklista
Gradonačelnik Londona Sadiq Khan tvrdi da se grad treba prilagoditi potrebama svojih stanovnika – pješaka i biciklista, te stoga velik dio središnjeg Londona pretvara u zonu bez automobila.
Gradonačelnik Londona Sadiq Khan i Transport for London (TfL) u petak su najavili plan za pretvaranje dijelova središnjeg Londona u jednu od najvećih zona bez automobila na svijetu. Plan „Streetspace LDN“ će se provoditi kako bi se omogućilo poštovanje mjera socijalnog distanciranja i rasterećenje javnog prijevoza u Londonu i to poticanjem pješačenja i bicikliranja čime će se ujedno utjecati na poboljšanje kvalitete zraka.
Velik broj londonskih ulica tako će se uskoro zatvoriti za automobilski promet kako bi se stanovništvu Londona omogućilo sigurno kretanje gradom, objasnio je londonski gradonačelnik Sadiq Khan. Pritom će određen broj ulica biti zatvoren za sav automobilski promet te će se isključivo namijeniti pješacima i biciklistima, a u drugima će promet biti dopušten i autobusima.
- Londonski gradonačelnik Sadiq Khan © Transport for London
„Kako se mjere ograničenja postupno smanjuju, trebat ćemo uložiti dosta truda u održavanje sigurnog razmaka u javnom prijevozu i na ulicama. Zbog toga pješacima i biciklistima olakšavamo kretanje stvaranjem jedne od najvećih zona bez automobila na svijetu. Osim toga, time će se poboljšati kvaliteta zraka. Naš oporavak mora biti zelen i održiv, tako da zdravstvenu krizu ne zamijenimo drugom“, napisao je Sadiq Khan u objavi na Twitteru.
- Creative Commons / Simon Rae / Unsplash
Sve glavne ulice u središnjem dijelu Londona – u području između poznatog mosta London Bridge i popularne četvrti Shoreditch, zatim između željezničkih postaja Euston i Waterloo te ulica Old Street i Holborn – bit će namijenjene isključivo za autobuse, pješake i bicikliste. Gradski dužnosnici su također objasnili kako s gradskim četvrtima rade na provedbi sličnih ograničenja za prometnice kojima se upravlja unutar njihovog područja. Prometovanje automobila i teretnih vozila također bi se moglo zabraniti i na mostovima Waterloo i London Bridge.
Stručnjaci kažu da je poticanje pješačenja i bicikliranja od ključne važnosti, jer fizičko distanciranje nije moguće u pretrpanom javnom prijevozu, a nagli porast korištenja automobila mogao bi izazvati brojne zastoje u prometu i povećati onečišćenje zraka.
- Londonski gradonačelnik Sadiq Khan © Greater London Authority - Caroline Teo
Khan je kazao da pandemija predstavlja „najveći izazov za londonsku mrežnu javnog prijevoza u povijesti grada“, a za BBC je izjavio da nije „spreman žrtvovati sigurnost stanovnika Londona koji vrlo vjerojatno još dugo neće moći koristiti usluge javnog prijevoza kao prije. Zato ljudima nastojimo olakšati pješačenje i vožnju biciklom.“
- Creative Commons / Jack Young / Unsplash
Radovi na zatvaranju cesta započinju odmah, a smatra se da bi trebali biti okončani u roku od šest tjedana. U Londonu je još 2003. godine radi smanjenja prometnih gužvi i onečišćenja zraka uvedena dnevna naknada (Congestion Charge) za korištenje automobila u središtu Londona i naplaćivala se 11,50 funti. Transport for London (TfL) je sada najavio njeno ponovno uvođenje, ali i poskupljenje na 15 funti, kao i uvođenje zona niskih emisija – tzv. Ultra Low Emission Zone (ULEZ) i Low Emission Zone, počevši od 18. svibnja. Njihov cilj je osigurati smanjenje prometnih gužvi i onečišćenja zraka, kao i ograničiti pristup starijim i štetnijim benzinskim i dizelskim vozilim u središte grada. Dnevna naknada za korištenje automobila naplaćivat će se u vremenu od 7-22 sata, sedam dana u tjednu, počevši od 22. lipnja. Naravno, to se neće odnositi na osoblje Nacionalne zdravstvene službe (NHS).
- Creative Commons / Owen Vachell / Unsplash
Transport for London (TfL) će urediti 5.000 četvornih metara dodatnog prostora pješačkih staza diljem Londona, osiguravajući tako prostor za sigurnu šetnju i redove ispred lokalnih trgovina uz održavanje sigurnog razmaka. Započeli su i radovi na uređenju prve privremene biciklističke trake duž Park Lanea, gdje će se i ograničenje brzine smanjiti na 20 km/h kako bi se smanjila opasnost u prometu.
Također, Transport for London (TfL) će tijekom najfrekventnijeg doba dana privremeno zaustaviti besplatni javni prijevoz za školsku djecu i osobe starije od 60 godina te povećati cijene prijevoza. Britanska vlada je tijekom ovih privremenih mjera za financiranje Tfl-a osigurala sredstva u iznosu od 1,6 milijardi funti čime ujedno podržava plan preobrazbe londonskih ulica. Osim rasterećenja javnog prijevoza, stanovništvo Londona se i dalje potiče na rad od kuće te bi svoje slobodno vrijeme trebalo provoditi u blizini svog mjesta stanovanja.
- © Transport for London
Škotska vlada također je najavila kako će za uređenje pop-up pješačkih i biciklističkih ruta namijeniti sredstva u visini od 10 milijuna funti, a u Manchesteru je predstavljen plan za uređenje velike pješačke zone u središtu grada, navodi The Guardian.
Mnogi europski gradovi najavili su mjere ograničenja automobilskog prometa te poticanja pješačenja i bicikliranja, a podržavaju i održivi „zeleni“ oporavak od krize koronavirusa.
- Izvor: Agenzia Mobilità Ambiente e Territorio (AMAT) / Comune di Milano
Podsjetimo, Grad Milano je 24. travnja na svojim internetskim stranicama najavio početak radova na ekperimentalnom proširenju biciklističkih i pješačkih staza, kojima bi se već tijekom ljeta i zaključno do prosinca ove godine trebalo dobiti 35 kilometara novih površina namijenjenih održivim oblicima mobilnosti. Plan „Strade aperte“ („Otvorene ceste“) će se provoditi s ciljem suzbijanja zaraze te omogućavanja normalnog odvijanja prometa, i to onog koji posljednje vrijeme bilježi najveći porast – biciklističkog i pješačkog, te trenutno predstavlja jedan od najambicioznijih europskih biciklističkih i pješačkih programa.
- Od 11. svibnja građanima Pariza će na raspolaganju biti čak 50 km privremenih biciklističkih traka / © Sophie Robichon / Ville de Paris
U Parizu se za proširenje mreže biciklističkih staza te uređenje dodatnih 50 km privremenih biciklističkih traka (tzv. Pop Up Bike Lanes) duž prometnica i linija podzemne željeznice izdvaja čak 300 milijuna eura. Također, neke od najprometnijih prometnica u središtu grada su od 11. svibnja zatvorene za automobilski promet te namijenjene isključivo za promet biciklista, autobusa i interventnih vozila.
- Pariška mreža postojećih biciklističkih staza (plavo) i privremenih biciklističkih traka (narančasto) / Ville de Paris
Beč je usred pandemije koronavirusa otvorio privremene pješačke zone i „zone susreta“ kako bi svojim građanima omogućio lakše i sigurnije kretanje u uvjetima mjera socijalnog distanciranja, a u Berlinu i Budimpešti te drugim europskim metropolama rubni se dijelovi kolnika iz istih razloga prenamjenjuju u biciklističke staze. I središte Bruxellesa se tijekom najmanje sljedeća tri mjeseca pretvara u veliku pješačko-biciklističku zonu u kojoj se uvodi ograničenje brzine od 20 km/h za automobile i javni gradski prijevoz.
- Beč je 7. svibnja dobio svoju prvu PopUp Bike stazu / Foto: Twitter / Fahhrad Wien @fahrradwien
I kolumbijska prijestolnica Bogotá, koja svoju mrežu ulica dugu 120 kilometara jednom tjedno namjenjuje isključivo biciklistima, sada uvodi privremenu prometnu regulaciju kojom se bicikliranje dopušta tijekom cijelog tjedna te otvara dodatnih 75 km biciklističkih staza kako bi se smanjila gužva u javnom prijevozu i poboljšala kvaliteta zraka.
Ove mjere pozdravljaju brojne organizacije za zaštitu okoliša te ističu kako će se tako omogućiti bolja kvaliteta zraka u velikim urbanim središtima, poboljšati javno zdravlje kako tijekom pandemije, tako i u postpandemijskom razdoblju, te će također pomoći u borbi protiv klimatske krize.
Ovakva transformacija gradova je itekako poželjna jer daje prednost održivim oblicima mobilnosti – pješacima i biciklistima, te omogućuje veću sigurnost u prometu i kretanju. No, onečišćenje zraka može se zaustaviti samo trajnim ograničavanjem korištenja automobila u gradovima.
Ovo je budućnost koju zasigurno priželjkuju i mnogi građani Lijepe naše. Pitanje je hoće li im je njihove lokalne samouprave omogućiti.
S.F. / Ekovjesnik