Udruge ističu potrebu promjene koncepta gospodarenja otpadom
Zero Waste Hrvatska: „Ne bacajte milijarde u štetne centre za smeće!“
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja mora prestati nerazumno forsirati rad postojećih i izgradnju novih regionalnih centara za smeće. Ulaganja i napore potrebno je intenzivno usmjeriti u razvoj učinkovitih lokalnih sustava recikliranja, kompostiranja i ponovne uporabe otpada.
Udruge i građanske inicijative iz čitave Hrvatske okupljene u mrežu „Zero Waste Hrvatska“ u četvrtak su održale akciju na Markovu trgu kako bi upozorile na ignoriranje problema od strane ministra Tomislava Ćorića i zatražile od saborskog Odbora za okoliš da bude posljednji stup obrane javnog interesa i okoliša, navodi se u priopćenju udruga. Mreža ujedno traži tematsku sjednicu saborskog odbora na kojoj bi se raspravili problemi i donio zaključak o potrebi promjene koncepta gospodarenja otpadom, s obzirom da je Hrvatska daleko od ispunjenja ciljeva recikliranja koje ima do kraja 2020. Prioritet treba biti smanjenje, ponovna uporaba, recikliranje i kompostiranje otpada, a ne centri za smeće u koje se ulažu milijarde kuna i rezultiraju višestrukim problemima. Kako ističu, njihovu izgradnju nameće i prijedlog novog Zakona o gospodarenju otpadom koji se trenutno nalazi u procesu javnog savjetovanja.
„Sustav regionalnih centara, koji generiraju smeće za spaljivanje, suočava se s kolapsom jer se nastalo smeće odlaže u centrima ili se njegovo spaljivanje skupo plaća u inozemstvu. Time je pala u vodu iluzija ministarstva da je to smeće 'gorivo' koje će prodavati i na njemu zarađivati”, pojasnio je Marko Košak iz Zelene akcije koji navodi kako je na primjeru prvih centara Marišćina i Kaštijun dokazana višestruka okolišna i zdravstvena šteta, dok se financijski problemi reflektiraju u drastičnom povećanju računa građana i građanki u Istri i na Kvarneru. „Isto čeka i ostatak Hrvatske ako se koncept hitno ne promijeni prema razvoju lokalnih sustava u kojima se otpad pretvara u vrijedne sirovine”, dodao je Košak.
Đuro Capor iz dubrovačke inicijative „Srđ je naš“ poručio je da se novoplanirani centri baziraju na zastarjelim tehnologijama i prenapuhanim kapacitetima te kao jednog od njih istaknuo Lučino Razdolje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u koji bi se trebalo dovoziti i smeće sa stotina kilometara udaljenih otoka. „Zbog neusklađenosti s EU direktivama, pumpanja nepotrebnih kapaciteta, neadekvatne studije utjecaja na okoliš te nepoštivanja zakonskih načela, podnijeli smo prijavu Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) te se nadamo zaštiti ljudskih prava i okoliša”, rekao je Capor.
U priopćenju se navodi kako su zbog ignoriranja od strane ministarstva i druge udruge i inicijative bile prisiljene na sudske sporove i kaznene prijave. Tako je karlovačka Inicijativa za Babinu goru Uskoku podnijela kaznene prijave protiv županijskih čelnika, udruga Zelena Piškornica je Uskoku prijavila čelnike Piškornice, udruga Krizni Eko-stožer Marišćina je centar Marišćina prijavila hrvatskim sudovima i OLAF-u, a sudski spor udruga Krizni eko-kaštelanski stožer i Sunce protiv Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja vodi se za centar Lećevica kod Splita.
Mirna Međimorec iz udruge Krizni Eko-stožer Marišćina naglasila je da je građanima u Viškovu zbog Marišćine ugroženo zdravlje te žive u lošim uvjetima smanjene kvalitete zraka zbog čega su zatvoreni u svoje kuće, a zbog smrada ne mogu otvoriti ni prozore. Poručila je ministru Ćoriću kako će građani nastaviti borbu na svim razinama jer je koncept ovakvih centara protivan i Ustavu RH i direktivama EU, što potvrđuju i dvije pravomoćne presude protiv KD Čistoća Rijeka i odgovornih djelatnika za štetan utjecaj Marišćine na zdravlje mještana.
Branka Genzić Horvat iz udruge UZOR iz zagrebačkog Resnika istaknula je kako Zagreb i bez centra za smeće ima pregršt problema s otpadom, a umjesto rješavanja postojećih problema u Zagreb se želi dovući smeće iz cijele Zagrebačke županije te izgraditi megalomanski, skup i neprihvatljiv centar za smeće. „Zagreb kao hrvatska metropola zaslužuje kvalitetan sustav koji čuva okoliš i koji je pošten prema građanima. Za to se borimo i nastavit ćemo uporno dok se ne ostvari”, dodala je Genzić Horvat.
Siniša Bosanac iz građanske inicijative „Koprivnica kakvu zaslužujemo” istaknuo je da su centri koji se planiraju kopija postojećih promašaja, Marišćine i Kaštijuna. Dodao je kako je ista situacija s Piškornicom, centrom u koji bi se dovozilo smeće iz četiri županije sjeverne Hrvatske. „Na to ukazuje studija izvedivosti čija bi provedba dovela do ekonomskih i okolišnih šteta koje se već naziru jer se na prostoru Piškornice deponira smeće, niču požari i zagađuju okolni potoci. Nezamisliva je gradnja centra za smeće uz samo vodocrpilište koje opskrbljuje preko 30.000 Koprivničanaca s vodom i u neposrednoj blizini prehrambenih i farmaceutskih tvornica. Sve je to očito u svrhu alibija za ispunjenje interesa spalioničarskih skupina koje godinama pokušavaju graditi spalionice diljem Hrvatske”, zaključio je Bosanac.
Udruge zaključuju kako će iskoristiti sve pravne mehanizme da zaustave ove nepotrebne, neprihvatljive i višestruko štetne projekte Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koji se u dogovoru sa županijama uporno forsiraju diljem zemlje.
Ekovjesnik