U muzejskoj zbirci otkriven par drevnih kornjaša
Može li se ova vrsta kukca zbog klimatskih promjena ponovno vratiti u Veliku Britaniju?
U komadu drveta koji je 1970-ih godina prošlog stoljeća pronašao farmer iz istočne Engleske i poklonio londonskom Prirodoslovnom muzeju (NHM), pronađene su dva primjerka savršeno sačuvanih hrastovih strizibuba (Cerambyx cerdo)
Dosad se smatralo da ova vrsta iz reda kornjaša ili tvrdokrilaca nikad nije obitavala na području današnje Velike Britanije pa je njihovo otkriće jako iznenadilo muzejske istraživače. Pronađeni uzorci kornjaša i drveta poslani su na određivanje starosti metodom radioaktivnog izotopa ugljika 14C te se ispostavilo su stari čak 3.785 godina. To znači da su ovi kukci na području Istočne Anglije živjeli davno prije Rimskog Carstva, odnosno da je hrastova strizibuba (Cerambyx cerdo) prije gotovo četiri tisuće godina bila endemska vrsta Britanskih otoka nakon čega je izumrla.
Poznato je da klimatske promjene utječu na značajne promjene u migracijama životinjskih vrsta, a kukci se ubrajaju među najugroženije vrste na svijetu kada je riječ o izumiranju uzrokovanim ljudskim djelovanjem. No, muzejski kustosi smatraju da to bi to za ovu određenu vrstu moglo imati potpuno suprotan ishod. Naime, istraživači vjeruju da bi globalno zatopljenje u Velikoj Britaniji moglo rezultirati povratkom ovog davno izgubljenog kukca.
- Kukci su pronađeni u komadu drveta koji je 1970-ih godina prošlog stoljeća pronašao farmer iz istočne Engleske i poklonio londonskom Prirodoslovnom muzeju (NHM). / Izvor: Natural History Museum
„Ovo je vrsta kukca koja obitava u područjima s toplijom klimom, primjerice, u srednjoj i južnoj Europi, što nam potvrđuje da je u Britaniji izumrla zbog klimatskih promjena“, kazao je Max Barclay, kustos u Prirodoslovnom muzeju. „Moguće je da je obitavao u Britaniji prije 4.000 godina jer je klima bila toplija, a kako se klima hladila i uništavala njegova staništa, vrsta je izumrla. Sada, s globalnim zatopljenjem, postoje naznake da bi se ova vrsta u budućnosti mogla ponovno nastaniti u našoj zemlji.“
„Prilično je neobično držati u ruci nešto što izgleda kao da je još jučer pronađeno, a zapravo je staro nekoliko tisućljeća i može nam otkriti nove spoznaje o klimatskim i šumskim uvjetima ranog brončanog doba. Ovaj par kornjaša pruža nam uvid u davnu prošlost i nagovještava što nam klimatske promjene mogu donijeti u budućnosti“, istaknuo je Barclay.
S.F. / Ekovjesnik