Topla Golfska struja nikad nije bila slabija
Slabljenje glavne sjevernoatlantske struje usko je povezano s klimatskim promjenama
Istraživanje znanstvenika iz Irske, Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke pokazalo je da Sjevernoatlantska meridijanska obrtajuća struja, poznata i kao topla Golfska struja, nikad nije bila tako slaba u posljednjih 1600 godina. Postoji vjerojatnost da će dodatno slabiti te izazvati katastrofalne posljedice za stanovništvo s obje strane Atlantika.
Topla oceanska struja koja grije sjevernu Europu, slabija je nego ikada u prethodnih tisuću i šest stotina godina, pokazuju sedimenti i uzorci iz dubine ledenjaka. Istraživanje pokazuje vjerojatnost da će struja dodatno slabiti, s katastrofalnim posljedicama za Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku, kao i za mnoge druge države, objavio je RTL.
Već tisućama godina Golfska struja kontrolira klimu sjeverne Europe. Ona se gotovo zaustavila prije 12.000 godina, što se smatra glavnim „krivcem“ za događaj koji je nazvan mlađi drijas, kada se svijet nakratko vratio u ledeno doba. Oceanografi su raspravljali o tome kako se nedavna slabljenja uspoređuju s prošlim kretanjima te je li to slučajan pad ili početak zastrašujućeg trenda.
Golfska struja kao pokretna traka
Profesor Stefan Rahmstorf s Instituta za istraživanje utjecaja klime u Potsdamu (PIK) prikupio je više dokaza o snazi te struje od 400. godine nove ere. „Sustav Golfske struje djeluje poput divovske pokretne trake, koja prenosi toplu površinsku vodu s ekvatora prema sjeveru i šalje hladnu duboku vodu s niskim salinitetom natrag prema jugu. Pomiče gotovo 20 milijuna kubika vode u sekundi“, rekao je Rahmstorf.
Izravna mjerenja snage sustava nedavni su fenomen, ali znamo da je oslabio za 15 posto od sredine 20. stoljeća. Ipak, posredno dobiveni podaci iz oceanskih sedimenata, ledenjaka, koralja pa čak i prstenova drveća mogu poslužiti kao pokazatelji njegove snage u ranijim vremenima.
Svakom pojedinom izvoru podataka nedostaju razdoblja ili varijacije koje su dovoljne kako bi stvorile nesigurnost. Stefan Rahmstorf i koautori u časopisu Nature Geoscience ipak zaključuju da Golfska struja nije bila ovako slaba barem 1600 godina.
„Po prvi put smo kombinirali nalaze prethodnih studija i otkrili da je Sjevernoatlantska meridijanska obrtajuća struja (Atlantic Meridional Overturning Circulation - AMOC) bila relativno stabilna do kraja devetnaestog stoljeća“, kazao je Rahmstorf. „S krajem malog ledenog doba oko 1850. godine oceanske su struje počele propadati, a drugi, drastičniji pad uslijedio je od sredine 20. stoljeća.“
Već se u posebnom izvješću o oceanima za 2019. godine Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) zaključilo „da je Sjevernoatlantska meridijanska obrtajuća struja oslabila u odnosu na razdoblje 1850.-1900., dok nova studija pruža daljnje neovisne dokaze za ovaj zaključak i stavlja ih u dugoročniji paleoklimatski kontekst“, dodaje Rahmstorf.
Usporavanje struje dovodi do pojačanog porasta razine mora
Golfsku struju pokreće gusta slana voda koja tone u sjevernom Atlantiku. Lakša slatka voda remeti proces. Stoga se strahuje da će pojačane kiše ili otapanje leda iz okolnih područja biti dovoljni da poremete i dovedu do zaustavljanja cijelog procesa.
„Posljedice usporavanja Sjevernoatlantske meridijanske obrtajuće struje mogle bi biti katastrofalne za stanovništvo s obje strane Atlantika“, objašnjava dr. Levke Caesar iz ICARUS Centra za klimatska istraživanja s irskog Sveučilišta Maynooth. „Sjeverni površinski tok dovodi do skretanja vodenih masa udesno, dalje od istočne obale SAD-a, a s usporavanjem struje ovaj učinak slabi i dovodi do pojačanog porasta razine mora.“
U Europi bi daljnje usporavanje struje moglo utjecati na ekstremnije vremenske događaje poput promjene zimskih oluja koje dolaze s Atlantika, a možda ih i pojačati. Druge su studije utvrdile moguće posljedice ekstremnih vrućina ili smanjenja kiša tijekom ljetne sezone. Znanstvenici stoga žele otkriti razloge i daljnje posljedice usporavanja struje.
„Ako se globalno zatopljenje nastavi ovim tempom, Golfska struja će dodatno oslabiti i to za 34 do 45 posto do 2100. godine prema najnovijoj generaciji klimatskih modela“, zaključio je Rahmstorf. „To bi nas moglo opasno približiti prekretnici na kojoj Golska struja postaje nestabilna."
Ekovjesnik