Klimatska kriza: Na Antarktici izmjereno rekordnih 18,3 °C
Golema antarktička ledena ploča sadrži 90 posto svjetske slatke vode, dovoljno da podigne razinu mora za oko 60 metara ako bi se u cijelosti otopila.
Strah od porasta razine mora uslijed ubrzanog otapanja antarktičke ledene ploče potaknut je najnovijom potvrdom Svjetske meteorološke organizacije (WMO) da je na Antarktici u četvrtak zabilježen novi temperaturni rekord od 18,3 ° C.
U argentinskoj bazi Esperanza na sjevernom dijelu Antarktike u četvrtak je izmjerena temperatura od 18.3 °C – najviša u povijesti mjerenja, čime je za 0,8 stupnjeva premašen raniji rekord od 17.5 °C iz ožujka 2015. godine, objavila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
U razgovoru s novinarima u Ženevi, glasnogovornica Svjetske meteorološke organizacije Clare Nullis rekla je da izmjerena temperaturna vrijednost nije uobičajena za Antarktiku, čak ni tijekom toplijih ljetnih mjeseci. Rekordna temperatura izmjerena je na Antarktičkom poluotoku, koji se proteže prema Južnoj Americi i jedno je od mjesta koja se najbrže zagrijavaju na svijetu. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, ta lokacija se u proteklih 50 godina zagrijala za gotovo 3 °C što utječe na ubrzano otapanje ledenjaka.
Eksperti Svjetske meteorološke organizacije ističu kako globalno zatopljenje izaziva otapanje leda u tolikoj količini da golemoj antarktičkoj ledenoj ploči prijeti raspadanje, što bi u sljedećim stoljećima moglo dovesti do podizanja globalne razine mora za najmanje tri metra.
Svjetska meteorološka organizacija napominje da ovo područje ne treba miješati s dijelovima Antarktike južno od 60 stupnjeva geografske širine, gdje je 30. siječnja 1982. godine na otoku Signy izmjerena rekordna temperatura od 19,8 °C.
Pojava fena
Očekuje se da će stručnjaci WMO-a ispitati najnovije meteorološke uvjete na Antarktici, a posebno njihovu povezanost s pojavom fena. Taj vremenski fenomen je čest u alpskim regijama te često uključuje jak vjetar na visini i brzo zagrijavanje zraka dok se kreće niz padine ili vrhove planina, i to uz značajne razlike tlaka zraka.
„Zahvaljujući sve većem porastu temperatura, količina leda koju godišnje gubimo iz antarktičke ledene ploče povećala se barem šest puta od 1979. do 2017. godine“, istaknula je Nullis te dodala da fotografije pokazuju brojne pukotine u ledenjacima na antarktičkom kontinentu.
>>> Pročitajte još >>> Radarske snimke otkrile ogromnu šupljinu ispod Antarktike
- Izvor: NASA/GSFC
Ubrzano povlačenje leda
„Otapanje ledenjaka potvrđuje da smo u velikim problemima kada je riječ o porastu razine mora“, rekla je glasnogovornica WMO-a Clare Nullis. „Većina ovog gubitka leda događa se kada se led otopa odozdo jer dolazi u kontakt s relativno toplom oceanskom vodom“, objasnila je Nullis.
„87 posto ledenjaka uz zapadnu obalu Antarktičkog poluotoka povuklo se u posljednjih 50 godina, a većina njih pokazala je ubrzano povlačenje u posljednjih 12 godina", tvrdi Nullis.
Zabrinutost je osobito velika zbog ledenjaka Pine Island, na kojem su dvije velike pukotine, prvi put primijećene početkom 2019. godine, narasle na oko 20 kilometara dužine.
„Satelitska snimka koja pokazuje pukotine na ledenjaku Pine Island na Antarktici ovih dana izaziva veliku raspravu na Twitteru", rekla je Nullis. „Pukotine su se posljednjih nekoliko dana ubrzano širile. Satelit Europske unije Sentinel ih mjeri i nadzire, a zahvaljujući njemu raspolažemo prilično dramatičnim snimkama.“
- Izvor: Twitter / @CopernicusEU
Podizanje razine mora ugrožava stotine milijuna ljudi
Otprilike dvostruko veća od Australije, Antarktika je hladna, vjetrovita i suha. Prosječna godišnja temperatura kreće se od oko minus 10 °C na obalama Antarktike do minus 60 °C na najvišim točkama unutrašnjosti.
Golema antarktička ledena ploča ima debljinu do 4,8 kilometara, a sadrži 90 posto svjetske slatke vode, dovoljno da podigne razinu mora za oko 60 metara ako bi se u cijelosti otopila.
Podsjetimo, krajem rujna 2019. objavljen je „Poseban izvještaj o oceanima i kriosferi u promjenjivoj klimi“ Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). Istraživači su upozorili kako će se ekstremno podizanje razine mora, koje se dosad događalo jednom u stotinu godina, ubuduće vjerojatno ponavljati svake godine i to najkasnije do 2050. godine. To će ugroziti mnoge svjetske obale i stotine milijuna ljudi i to bez obzira na to hoće li se ograničiti globalno zatopljenje i emisije stakleničkih plinova ili ne.
S.F. / Ekovjesnik