Znanstvenici za klimu: „Ne ignorirajte izvještaj Međunarodne energetske agencije!“
Međunarodna energetska agencija (IEA) je 18. svibnja objavila izvještaj „Net Zero by 2050 – a Roadmap for the Global Energy Sector“
Međunarodna energetska agencija (IEA) poručila je da već ove godine moraju biti zaustavljeni svi projekti istraživanja i razvoja novih naftnih i plinskih polja te da se ne smiju graditi nove termoelektrane na ugljen, ako svijet želi postići teško dostižan, ali imperativni cilj – dostizanje nultih emisija ugljikovog dioksida do 2050., a sve kako bismo globalno zagrijavanje zadržali na razini +1,5 °C do 2100. godine u odnosu na predindustrijsko doba.
Kako navode Znanstvenici za klimu, to je samo jedan od vrlo ozbiljnih naglasaka opsežnog izvještaja Međunarodne energetske agencije (IEA) „Net Zero by 2050 – a Roadmap for the Global Energy Sector“.
U izvještaju su naglašeni i razrađeni specifični ciljevi, s prijedlozima mjera koje vode postizanju tih ciljeva. Među tim ciljevima se jasno ističe potreba intenzivne implementacije ambicioznih ugljično-neutralnih energetskih projekata te rapidno napuštanje iskorištavanja svih oblika fosilnih goriva. To uključuje i plin, kojega, prema IEA, nikako ne možemo smatrati tranzicijskim gorivom.
Naime, jasno je istaknuto da politike moraju ograničiti ili odbiti poticaje za upotrebu određenih goriva i tehnologija, i to ne samo planiranih elektrana na ugljen, nego i plinskih kotlova i konvencionalnih vozila s unutarnjim izgaranjem. Vlade pojedinačnih država moraju biti predvodnici u planiranju i poticanju velikih ulaganja u infrastrukturu, uključujući pametne prijenosne i distribucijske mreže. U tom smislu IEA poziva na intenzivno ulaganje u istraživanja i razvoj te implementaciju novih energetskih tehnologija, koje bi omogućile takvu energetsku transformaciju.
Formalno gledajući, Hrvatska nije članica IEA pa je ne obvezuju njene odluke i smjernice. No, globalni karakter klimatske krize i njenih posljedica ne poznaje državne granice niti formalna članstva u pojedinim međunarodnim asocijacijama, navode Znanstvenici za klimu.
U tom kontekstu ponovno ističu jedan od naglasaka njihovog Apela za sustavnu klimatsku akciju: „Klimatska kriza jest test zrelosti naše civilizacije u cjelini i jedinstvena prilika za globalnu transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te ciljeve, potrebno je zajedničko sustavno djelovanje cijelog čovječanstva u skladu s ozbiljnošću klimatske krize. To je zahtjev koji isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja.“
Znanstvenici za klimu stoga pozivaju sva tijela zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na najozbiljnije razmatranje izvještaja IEA te na donošenje i provedbu ambicioznih mjera u skladu s njim.
Cjeloviti izvještaj s dodatnim poglavljima u kojima su istaknute neke od ključnih prekretnica i rezultata koji se moraju postići u sljedeća tri desetljeća na putu dostizanja nultih emisija ugljikovog dioksida dostupan je na sljedećoj poveznici.
Ekovjesnik