Madridska Metropolitanska šuma bit će nova zelena pluća grada
Španjolska metropola sadi golemu urbanu šumu
Glavni španjolski grad se protiv klimatskih promjena i onečišćenja zraka bori sadnjom 75 km dugog „zelenog zida“ s gotovo pola milijuna novih stabala. Golema urbana šuma nazvana Bosque Metropolitano (Metropolitanska šuma) povezat će postojeće šume i zelene površine oko grada te građanima donijeti nove parkove i rekreacijske površine, biciklističke i pješačke staze te dječja igrališta.
„Ono što želimo postići je poboljšati kvalitetu zraka u cijelom gradu", kazao je u razgovoru za Euronews Mariano Fuentes, madridski vijećnik zadužen za okoliš i urbani razvoj. „Urbana šuma predstavlja dio naših napora za smanjenje učinka urbanog toplinskog otoka i emisija stakleničkih plinova, a njome također želimo povezati sve postojeće šume koje već postoje oko grada.“
Sadnja šume autohtonih stabala planira se i na zapuštenim lokacijama smještenima između auto-cesta i rubnih dijelova grada kako bi se godišnje apsorbiralo 175.000 tona CO2. Osim toga, madridski „zeleni zid“ trebao bi utjecati na očuvanje bioraznolikosti, kao i na ublažavanje vrućina s obzirom da su temperature u hladu stabala najmanje dva stupnja niže u odnosu na ostatak grada, navodi Fuentes.
Madridska Metropolitanska šuma (Bosque Metropolitano) dio je šire strategije zaštite okoliša „Madrid 360“ čiji je cilj poboljšanje kvalitete zraka i smanjenje emisija, između ostalog i mjerama ograničenja upotrebe osobnih automobila.
- Metropolitanska šuma (Bosque Metropolitano) / Grad Madrid
„To mora biti globalna strategija", dodao je Fuentes. „Ne radi se samo o smanjenju automobilskog prometa, već i o poticanju pješačenja i biciklizma, stvaranju ekoloških koridora u svakoj četvrti, i što je najvažnije, neophodno je da u ovoj novoj 'zelenoj' kulturi sudjeluju svi građani.“
Madridska urbana šuma ujedno je i jedna od važnih mjera ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama.
„To neće biti još jedan gradski park“, kazao je arhitekt i savjetnik gradskog vijeća Daniel González. „Projektom se zahtijeva sadnja autohtonih biljnih vrsta, korištenje minimalnih količina vode i postizanje ušteda pri održavanju. Ovu veliku zelenu infrastrukturu treba sačuvati uz minimalne napore kako bi s vremenom mogla biti održiva.“
Gradovi širom svijeta troše dvije trećine globalne opskrbe energijom i generiraju tri četvrtine svjetskih emisija stakleničkih plinova. Provedbom mjera ograničavanja prometa do promicanja biciklizma i javnog prijevoza do sadnje drveća i veće primjene obnovljivih izvora energije, transformacija gradova širom svijeta već je počela, a ponegdje je itekako uznapredovala. Klimatske promjene i njihove posljedice vidljive su diljem svijeta, a uvelike utječu na stanovništvo u gradovima u kojima će uskoro živjeti većina ljudske populacije.
S.F. / Ekovjesnik